Bosna i Hercegovina nekoliko dana uoči općih izbora ponovo je u fokusu austrijskih medija, a dvije priče izdvajaju dva različita aspekta nedjeljnog glasanja – pokušaj sprečavanja izbornih prevara novim tehnologijama i politički položaj zemlje u znatno promijenjenim međunarodnim okolnostima.
Bečki Der Standard objavio je opširan tekst pod naslovom „Bosna ide otiscima prstiju i skenerima protiv izbornih prevara“, navodeći da će na izborima 4. oktobra prvi put biti korištene tehnologije čiji je cilj sprečavanje manipulacija.
List kao primjer problema iz ranijih izbornih ciklusa izdvaja Zvornik. Navodi da je na pojedinim biračkim mjestima 2022. godine prijavljena izlaznost koju bi, prema tempu glasanja, bilo moguće ostvariti jedino ako bi birači glasali približno svakih 90 sekundi. Der Standard podsjeća i na slučaj Klise, gdje su Bošnjaci osporavali podatke prema kojima je glasalo 197 od 230 birača, dok je Milorad Dodik dobio 103 glasa.
Ovogodišnje izbore austrijski list zbog toga opisuje kao svojevrsnu prekretnicu. Birači će se na biračkim mjestima identificirati ličnom kartom i biometrijskim podacima, dok će glasačke listiće nakon glasanja skenirati.
„Članovi biračkih odbora više nemaju mogućnost dodavati glasove, proglašavati glasačke listiće nevažećim ili falsificirati zapisnike, jer se digitalni zapis u skeneru i papirni glasački listići u glasačkoj kutiji moraju u potpunosti podudarati“, naveli su iz Centralne izborne komisije BiH za Der Standard.
Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom“ za austrijski list kaže da nove tehnologije nedjeljno glasanje čine historijskim.
„Naš glas prvi put sigurno ide političkim akterima kojima je namijenjen i niko to ne može promijeniti. Ako dođe do neslaganja u brojevima, i dalje postoji originalna slika glasačkog listića“, rekao je Kamenjaković.
Biometrijska identifikacija trebala bi onemogućiti glasanje u ime umrlih osoba ili birača koji uopće nisu došli na biračko mjesto, kao i višestruko glasanje. Rezultati će se elektronski dostavljati CIK-u, a glasove će očitavati skeneri.
Der Standard posebnu pažnju posvećuje i glasanju građana BiH koji žive u inostranstvu. Nakon uvođenja novih pravila njihov broj prijavljenih za glasanje, prema podacima koje navodi austrijski list, pao je sa približno 100.000 na oko 50.000. U ranijim izbornim ciklusima, navodi se, zabilježene su zloupotrebe identiteta građana koji žive izvan BiH.
Međutim, nove tehnologije ne mogu riješiti sve probleme izbornog procesa. Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala upozorava da skeneri i uređaji za identifikaciju ne mogu spriječiti zloupotrebu javnih resursa, politički pritisak na zaposlene niti klijentelističke odnose.
„Ljudi jednostavno ne vjeruju da će političke stranke djelovati u interesu općeg dobra. Zato odlučuju da za svoj glas žele nešto dobiti: posao ili subvenciju“, rekao je Blagovčanin za Der Standard.
Istovremeno, austrijski javni radio Ö1 danas BiH posvećuje emisiju naslovljenu „Stari sukobi, nova svjetska situacija“. Povod su izbori 4. oktobra, ali je fokus širi – položaj Bosne i Hercegovine u međunarodnom okruženju koje se posljednjih godina značajno promijenilo.
Tako se u austrijskim medijima neposredno pred izbore otvaraju dva pitanja koja će pratiti nedjeljno glasanje: hoće li nova tehnologija zaista zatvoriti prostor za manipulacije koje su obilježavale ranije izbore i kako će rezultat glasanja utjecati na položaj BiH u novoj evropskoj i globalnoj političkoj konstelaciji.
