Izraelski list Haaretz objavio je danas, svega nekoliko dana pred opće izbore u Bosni i Hercegovini, opširan tekst o položaju Jevreja u zemlji i političkom sistemu koji im, kao i pripadnicima drugih nacionalnih manjina, onemogućava kandidaturu za Predsjedništvo BiH. Haaretz
U tekstu pod naslovom „Bosanski Jevreji suočavaju se sa svojim mjestom u najsloženijem političkom sistemu Evrope“, Haaretz podsjeća da će građani BiH 4. oktobra birati tri člana Predsjedništva, ali da mogućnost kandidature nije dostupna svim državljanima zemlje.
Prema procjeni koju navodi izraelski list, ustavne odredbe mogu iz političke utakmice za Predsjedništvo isključiti do 100.000 građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Među njima je i jevrejska zajednica u BiH, za koju Haaretz navodi da danas broji približno 1.000 ljudi. Haaretz
Problem proizlazi iz ustavne konstrukcije prema kojoj se za članove Predsjedništva BiH mogu kandidovati Bošnjaci i Hrvati iz Federacije BiH te Srbi iz entiteta Rs. Građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od ta tri naroda nemaju mogućnost kandidature za Predsjedništvo.
Upravo je to pitanje bilo predmet jednog od najpoznatijih postupaka protiv Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava. Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, žalili su se Sudu jer im je zbog njihovog porijekla onemogućeno kandidovanje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava još je 22. decembra 2009. presudilo da takva ograničenja predstavljaju diskriminaciju i kršenje njihovih izbornih prava. HUDOC
Sedamnaest godina poslije te presude, ona i dalje nije provedena.
Vijeće Evrope u Akcionom planu za BiH za period 2026–2029. navodi da je za provođenje presuda potrebna izmjena i Ustava i izbornog zakonodavstva te podsjeća da su nakon presude Sejdić–Finci održana četiri izborna ciklusa prema pravnom okviru koji nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Council of Europe
Sada će biti održan i naredni izborni ciklus bez otklanjanja diskriminacije utvrđene presudom iz 2009. godine. CIK BiH raspisao je opće izbore za nedjelju, 4. oktobra, a u Centralni birački spisak upisana su 3.414.364 birača. Izbori.ba
Haaretz ovu dugogodišnju ustavnu diskriminaciju neposredno pred izbore posmatra kroz iskustvo jevrejske zajednice u BiH, čije prisustvo u zemlji traje stoljećima, ali čiji pripadnici ni 2026. godine nemaju jednako pravo da se kandiduju za jednu od najviših državnih funkcija.
Haaretz pred izbore: Jevreji u BiH i dalje ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo
Redakcija Mostar
Izraelski list piše da ustavni sistem Bosne i Hercegovine iz mogućnosti kandidature za najviše državne funkcije isključuje pripadnike nacionalnih manjina, među kojima je i jevrejska zajednica.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










