Učesnici redovne sesije "Kruga 99" o temi
"BiH i Kosovo - odbacivanje politika izolacionizma" poručili
su da je jako bitno da institucionalna povezanost Bosne i
Hercegovine i Kosova bude jača, javlja Anadolu Agency (AA).
Adil Kulenović, predsjednik "Kruga 99",
kazao je da je politika izolacionizma najrazornija za državu i društvo,
ako je to stanje izbor dominantnih vlasti, političkih vladajućih
struktura.
"Toliko je primjera u historiji koji su doveli do nestanka
i carstava i monarhija ali i etničkih grupa. Decenijsko zaustavljanje slobodnog
protoka ljudi, roba, ideja, nauke i znanja između Kosova i BiH, jedinstven je
primjer na evropskom tlu psihopatologije ključnih političkih ličnost i
pripadajućih velikodržavnih struktura motiviranih dubokom mržnjom prema drugim
političkim zajednicama i državama", pojasnio je Kulenović.
Smatra da nacionalne manjine moraju biti mostovi
povezivanja i saradnje.
"Politika izolacionizma osuđena je na historijski
neuspjeh", dodao je Kulenović.
Uvodničar Nuhija Tairovci, predsjednik BZK Preporod na
Kosovu i glavni urednik Radio Gore, osvrnuo se na status Bošnjaka na Kosovu,
odnosno na ono dokle su stigli u ostvarivanju svojih prava.
"Bošnjaci su nakon rata konstitutivan narod. Postoji
obrazovni sistem na bosanskom jeziku od predškolskog do univerzitetskog nivoa.
Pravo na jezik u sredinama u kojim živi veći broj Bošnjaka, tri garantirana
zastupnička mjesta u parlamentu Kosova, i još mnogo toga. Dakle, Bošnjaci,
odnosno bošnjački zastupnici su se sami izborili za vitalna prava dostojna
življenja. Nažalost, država BiH u ovom pravcu nije imala nekog značajnijeg
udjela", pojasnio je Tairovci.
Kako je kazao, Bošnjaci su za sebe osigurali prava, a BiH im u
tom pogledu nije pomogla.
"Ali nije bilo ni potrebe. Verbalna podrška bi bila više
nego dovoljna satisfakcija svima koji daju doprinos u očuvanju svijesti po
nacionalnom identitetu. Što se tiče Kosova, možemo reći da smo zadovoljni
statusom kao i pravima koje imamo. Ono što nam najviše nedostaje jeste podrška
institucija ili barem predstavnika Bošnjaka u institucijama države BiH",
rekao je Tairovci.
Kada govorimo o odnosu BiH prema Kosovu, računajući da na Kosovu
živi više desetina hiljada Bošnjaka, Tairovci je stavio akcenat na to
da je "vizni režim pogodio isključivo Bošnjake i Bosne i
Kosova".
