Hamas namjerava zadržati sigurnosnu kontrolu nad Gazom
tokom prelaznog perioda, izjavio je visoki zvaničnik te grupe za agenciju Reuters,
dodajući da se ne može obavezati na razoružanje - stavovi koji ukazuju na
poteškoće s kojima se suočava američki plan za trajni kraj rata.
Član političkog biroa Hamasa Mohammed Nazzal također
je rekao da je grupa spremna na primirje do pet godina kako bi se razorena Gaza
obnovila, uz garancije o daljim koracima koje bi zavisile od toga hoće li
Palestincima biti pružene "perspektive i nada" za stvaranje države.
Govoreći za Reuters u intervjuu iz Dohe, gdje
politički predstavnici Hamasa već dugo borave, Nazzal je branio obračun grupe u
Gazi, gdje su u ponedjeljak izvršene javne egzekucije. Rekao je da tokom rata
"uvijek postoje izuzetne mjere" i da su pogubljeni "kriminalci
krivi za ubistva".
Iako je Hamas i ranije iznosio slične stavove, tajming
Nazzalovih izjava pokazuje koliko su veliki izazovi u nastojanjima da se
postigne potpuni kraj rata u Gazi, svega nekoliko dana nakon što je dogovorena
prva faza prekida vatre.
Njegove izjave ukazuju na velike razlike između stavova
Hamasa i plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, uoči pregovora
koji bi trebalo da se bave pitanjima naoružanja i upravljanja tim područjem.
Na upit Reutersa o Nazzalovim izjavama,
kancelarija izraelskog premijera saopćila je da je Izrael posvećen
sporazumu o prekidu vatre i da "nastavlja ispunjavati svoj dio
dogovora".
"Hamas treba osloboditi sve taoce u prvoj fazi - nije
to učinio. Hamas zna gdje se nalaze tijela naših talaca. Hamas se mora
razoružati prema ovom sporazumu. Bez izuzetaka. Nisu to uradili. Hamas mora
poštovati 20-tačaka plana. Vrijeme im ističe", navedeno je u
saopćenju izraelske vlade.
Trumpov plan od 29. septembra predviđa da Hamas odmah vrati
sve taoce, a zatim se razoruža i preda upravljanje Gazom tehnokratskom komitetu
pod nadzorom međunarodnog prelaznog tijela.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu podržao je
taj plan, rekavši da bi on "uništio Hamasove vojne kapacitete, okončao
njegovo političko upravljanje i osigurao da Gaza više nikada ne predstavlja
prijetnju Izraelu".
Militanti pod vodstvom Hamasa ubili su 1.200 ljudi i oteli
251 osobu tokom napada na Izrael 7. oktobra, prema izraelskim podacima. Kao
odgovor, izraelska vojna operacija je, prema lokalnim vlastima u Gazi, ubila
gotovo 68.000 ljudi.
Pod snažnim vojnim i političkim pritiskom, Hamas se suočava
sa zahtjevima da se razoruža i preda kontrolu nad Gazom, ili da rizikuje
obnavljanje sukoba.
Upitan da li bi Hamas predao oružje, Nazzal je
odgovorio:
"Ne mogu reći ni 'da' ni 'ne'. Iskreno, to zavisi
od prirode projekta. Šta zapravo znači taj projekat razoružanja? Kome bi oružje
trebalo biti predano?"
Dodao je da će se o tim pitanjima - uključujući oružje -
raspravljati u narednoj fazi pregovora, te da ona ne obuhvataju samo Hamas,
nego i druge palestinske oružane grupe, pa bi o tome trebalo da odlučuju
Palestinci u širem smislu.
Na pitanje Reutersa o Nazzalovim izjavama, Bijela
kuća je uputila novinare na Trumpove komentare od četvrtka.
