Ljubo Ćesić Rojs izbačen je iz Hrvatskog generalskog zbora na jučerašnjoj vanrednoj sjednici vodstva HGZ-a.
"Izbacili su me van. A za komentar slučaja zovite predsjednika Hrvatskog generalskog zbora", rekao je Rojs za Jutarnji.hr.
"Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora na vanrednoj sjednici održanoj 13. juna 2023. razmotrio je aktualno stanje te nakon četverosatne rasprave, u kojoj su svi imali priliku iznijeti svoje stajalište, većinom glasova zaključio kako treba prestati s javnim međusobnim prozivanjima, te sva eventualna nezadovoljstva ili sukobe prije svega rješavati u skladu s odredbama Statuta i Kodeksa te drugih važećih odluka, a to znači unutar Hrvatskog generalskog zbora. Ukupna situacija u Hrvatskom generalskom zboru je stabilna i Hrvatski generalski zbor nastavlja odlučno djelovati prema svojim propisima i u skladu sa prihvaćenim planovima rada. Hrvatski generalski zbor će se i nadalje boriti za međusobne odnose utemeljene na međusobnom uvažavanju i poštovanju, solidarnosti, kolegijalnosti, međusobnoj toleranciji i povjerenju, istinitosti, prijateljstvu i odanosti kako u djelovanju unutar HGZ tako i izvan njega, uvažavajući pravo na drugačije mišljenje i poštivanje mišljenja drugih, ali ne prihvaćajući anarhiju i nepridržavanje vlastitih propisa", piše u saopćenju koje je upravo objavljeno na internetskim stranicama HGZ-a.
Zanimljivo, u priopćenju se Ljubo Ćesić Rojs, kao ni njegovo (zasad nepotvrđeno) izbacivanje ne spominje niti jednom riječju.
Izbacivanje Rojsa kulminacija je sukoba između predsjednika Zbora Marinka Krešića i njegovog zamjenika Ljube Ćesića Rojsa, nakon što su 12 generala u otvorenom pismu (kojeg je potpisao i Ćesić) napali Krešića zbog toga što se s nekoliko saradnika iz HGZ-a uoči Dana državnosti u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu susreo s delegacijom Udruženja generala Bosne i Hercegovine.
"Zašto su se predstavnici Hrvatskog generalskog zbora našli s predstavnicima Udruženja generala BiH, ne pitajući se je li neko od njih odgovoran za ratne zločine nad Hrvatima?", poručili su potpisnici pisma (Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac, Željko Šiljeg, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Galić, Ante Jelavić, Ilija Nakić, Mario Bradara i Žarko Keža).
Potpisnike je posebno zasmetalo to što su se predsjednik Marinko Krešić, potpredsjednik Mladen Kruljac i član upravnog odbora Zbora Frane Tomičić susreli s izaslanstvom u kojem je bio i general Armije BiH Džemal Merdan. Merdanu su, kažu potpisnici pisma, Krešić, Kruljac i Tomičić trebali postaviti pitanja o njegovom učešću u agresiji JNA na Hrvatsku i odgovornosti za zločine na Hrvatima u BiH koju, kako tvrde, snosi kao zamjenik komandanta Trećeg korpusa Armije R BiH.
Sukob u vodstvu HGZ-a dodatno se zaoštrio prošle sedmice kada je Ljubo Ćesić Rojs javno zatražio da Marinko Krešić podnese ostavku. Ćesić je tada najavio kako će se na nadležnim tijelima Hrvatskog generalskog zbora raspravljati o tome hoće li Marinko Krešić ostati na čelu Zbora.
"Skupština je odabrala predsjednika, odabrala je mene, odabrala je i 11 članova Upravnog odbora. Pokrenut ćemo sazivanje izvanredne Skupštine Zbora, a za mojeg kuma bi najbolje bilo da podnese ostavku.
Da sam na njegovom mjestu ja bih podnio ostavku i sazvao Skupštinu, pa ako ga opet izaberu onda ima legitimitet. Ovo je po meni veleizdaja", poručio je Ljubo Ćesić. Istog dana na internetskim stranicama HGZ-a osvanula je "Važna vijest" u kojoj stoji: "U povodu aktuelnih zbivanja vezano za pismo dvanaestorice generala, od kojih pet bivših i sedam aktualnih članova HGZ-a, obavještavamo javnost kako će biti sazvana vanredna sjednica Upravnog odbora HGZ-a na kojoj će se razmotriti novonastala situacija sa svim implikacijama koje iz nje proizlaze", piše Jutarnji.hr dalje.
Marinko Krešić tada nam nije želio reći da li to znači da će se za zamjenika predsjednika HGZ-a Ljubu Ćesića Rojsa i ostale potpisnike pisma zatražiti kazna, ili čak i izbacivanje iz Zbora, napisao je Jutarnji.hr-
Ćosić Rojs je, inače, na američkoj "crnoj listi".
Tamo se nalazi već 20 godina. Stavljen je pod optužbom da ruši Dejtonski sporazum.
Za Rojsa se veže i veliki broj afera tokom, a pogotovo nakon završetka ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
