Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine zauzeo je stav da općine i gradovi mogu propisivati posebne komunalne takse za poslovne prostore u kojima se priređuju igre na sreću, ali da nemaju pravo uvoditi dodatne takse za aparate za igre na sreću za koje su naknade već regulirane federalnim zakonodavstvom.
Riječ je o mišljenju donesenom 15. oktobra 2026. godine u predmetu U-2/26, koje je objavljeno 11. novembra u „Službenim novinama FBiH“, broj 88/26.
Postupak je pokrenut na zahtjev zamjenika premijera Federacije BiH i federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića, koji je od Ustavnog suda zatražio razjašnjenje nadležnosti lokalnih zajednica u vezi s propisivanjem i naplatom komunalnih taksi za djelatnost priređivanja igara na sreću.
U zahtjevu su, između ostalog, razmatrane odluke Općine Stari Grad Sarajevo i Grada Bihaća, koje su propisivale određene komunalne takse povezane s priređivanjem igara na sreću.
Lokalne zajednice zastupale su stav da je riječ o njihovim izvornim prihodima, odnosno lokalnim neporeznim davanjima koja se razlikuju od naknada koje priređivači igara na sreću plaćaju na osnovu federalnih propisa.
Ustavni sud FBiH napravio je razliku između taksi koje se odnose na poslovne prostore kladionica i naknada koje se naplaćuju za korištenje aparata za igre na sreću.
Prema stavu Suda, lokalne zajednice mogu propisivati komunalne takse za poslovne prostore u kojima se obavlja djelatnost priređivanja igara na sreću, jer takva vrsta lokalnog davanja nije uređena federalnim zakonom na način koji bi isključivao nadležnost općina i gradova.
Međutim, kada je riječ o aparatima za posebne igre na sreću, Sud je zauzeo drugačiji stav. Budući da su naknade za njihovo korištenje već propisane federalnim zakonom, općine i gradovi ne mogu uvoditi dodatne komunalne takse po istom osnovu.
Sud je pritom podsjetio na svoje ranije presude u predmetima U-61/23, U-29/22 i U-6/23, kojima su pojedini lokalni propisi o taksama na aparate za igre na sreću već proglašeni neustavnim.
Prema federalnom Zakonu o igrama na sreću, priređivači plaćaju naknadu od 1.000 KM za svaki postavljeni automat, kao i mjesečnu naknadu od pet posto od propisane osnovice. Ove naknade predstavljaju prihod budžeta Federacije BiH.
Ustavni sud je ocijenio da bi dodatno opterećivanje aparata lokalnim komunalnim taksama predstavljalo zadiranje u federalnu fiskalnu nadležnost i problem dvostrukog oporezivanja.
Mišljenje Suda posebno je značajno za brojne općine i gradove u Federaciji BiH koji su već uveli komunalne takse za kladionice ili razmatraju njihovo uvođenje.
Društveni aktivista Selmir Mujagić, koji je pokrenuo inicijativu za uvođenje ovih taksi, saopćio je 14. novembra da je inicijativu do sada usvojila 31 lokalna zajednica, dok je u još 17 općina i gradova podnesena i čeka razmatranje.
Mujagić je najavio da će svim općinama i gradovima u Federaciji BiH ponovo uputiti inicijativu, zajedno s informacijom o mišljenju Ustavnog suda, pozivajući lokalna vijeća da odluče o uvođenju komunalnih taksi za poslovnice kladionica.
Ustavni sud FBiH naglasio je da u ovom postupku nije pojedinačno ocjenjivao ustavnost odluka općinskih i gradskih vijeća, nego je dao mišljenje o raspodjeli nadležnosti između Federacije i lokalnih zajednica.
To znači da mišljenjem nisu automatski ukinute postojeće odluke lokalnih vlasti, ali je utvrđena ustavna razlika između naplate komunalnih taksi za poslovne prostore kladionica i dodatnih taksi za aparate za igre na sreću.
Sud je odredio da se mišljenje, osim u „Službenim novinama FBiH“, objavi i u službenim glasilima svih kantona u Federaciji BiH.
Ustavni sud FBiH presjekao spor oko taksi za kladionice: Općine ih mogu naplaćivati, ali uz važno ograničenje
Redakcija Mostar
Lokalne zajednice imaju pravo propisivati komunalne takse za poslovne prostore kladionica, ali ne i dodatne naknade za aparate za igre na sreću koje su već uređene federalnim zakonom.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










