Nedžad-ef. Grabus danas je zvanično preuzeo dužnost 14. reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na svečanosti održanoj u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu položio je zakletvu pred Odborom za predaju menšure, nakon čega mu je predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić uručio menšuru, dokument kojim se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja za obavljanje dužnosti.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici državnih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora, međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, javne ličnosti i visoki zvaničnici Islamske zajednice.
U prvom obraćanju nakon preuzimanja dužnosti Grabus je najavio da će raditi na jačanju jedinstva Islamske zajednice, uz savjetovanje s ulemom, nosiocima dužnosti i svima koji žele doprinijeti njenom radu.
„Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica. Islamska zajednica je naš najvažniji zajednički idžtihad. U svome poslu ćemo se truditi raditi na programima i planovima koji osiguravaju i snaže njeno jedinstvo, s jedne, i njezino dodatno otvaranje prema savremenim dobrobitnim tokovima, s druge strane“, kazao je Grabus.
Posebnu pažnju posvetio je vjerskom obrazovanju, radu mekteba i džemata te uključivanju mladih u aktivnosti Islamske zajednice.
„Važno nam je da djeca u mektebima stiču znanje o vjeri i ahlaku te budu lijepo odgojena, da mladi imaju prostor za učenje i unapređenje Zajednice, te da džematlije i džematlijke u svojim džematima i džamijama imaju programe koji ih povezuju u temeljnim vrijednostima i pružaju im podršku kada im je potrebna“, poručio je novi reisul-ulema.
Naglasio je da odgovornost sadašnje generacije podrazumijeva i brigu o posljedicama odluka koje će osjetiti buduće generacije.
Govoreći o odnosima unutar muslimanske zajednice i saradnji s drugim vjerskim zajednicama, najavio je nastavak međureligijskog, međukulturnog i međucivilizacijskog dijaloga.
„Trudit ćemo se da se – s uglednog i časnog položaja reisul-uleme – podstiče dijalog sa svima (i među svima) koji na bilo koji način pripadaju vjeri islamu ili muslimanskoj kulturi i nasljeđu. Bit će nam važno da doprinesemo ne samo vjerskom životu, već i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini“, kazao je Grabus.
Istakao je da će Islamska zajednica biti partner svima koji se bave važnim društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim državama u kojima djeluje.
„Mi živimo u pluralnom, multireligijskom, demokratskom okruženju, istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, poručio je Grabus.
Naglasio je važnost jednakosti pred zakonom, poštivanja ljudskih prava i vladavine prava za slobodno djelovanje Islamske zajednice i očuvanje muslimanskog identiteta.
U svom obraćanju osudio je ubijanje nevinih ljudi i pozvao na zalaganje za mir, međusobno poštovanje i dobre komšijske odnose.
Podsjetio je da je Islamska zajednica duboko ukorijenjena u svijesti bošnjačkog naroda te da je, uprkos promjenama političkih i društvenih sistema, sačuvala svoju institucionalnu i vjersku ulogu.
Posebno je zahvalio dosadašnjem reisul-ulemi Huseinu-ef. Kavazoviću, koji je na čelu Islamske zajednice proveo 14 godina, kao i ranijem reisul-ulemi Mustafi-ef. Ceriću.
„U ime svih nas izražavamo zahvalnost reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću za nesebičan trud i predan rad za dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini te za uspjehe postignute u djelovanju Islamske zajednice“, rekao je Grabus.
Obraćanje je završio dovom za mir u Bosni i Hercegovini i svijetu, moleći za snagu, uputu i odgovornost u obavljanju povjerene dužnosti.
Prije uručenja menšure prisutnima se obratio Husein-ef. Kavazović, koji je Grabusu poželio strpljenje i mudrost, a ulemu i vjernike pozvao da mu budu podrška.
„Čuvajmo Islamsku zajednicu kao najvredniji miraz koji imamo. Ona je naš štit, naš glas i naša sigurna kuća. Političke bure i prolazni ideološki trendovi dolaze i odlaze, ali institucija koja počiva na bogobojaznosti ostaje“, poručio je Kavazović.
Govoreći o svom četrnaestogodišnjem mandatu, kazao je da je dužnost reisul-uleme prihvatio kao emanet, svjestan odgovornosti prema vjernicima i Islamskoj zajednici.
„Voditi Zajednicu u vremenima punim izazova, društvenih promjena i historijskih iskušenja nije bila samo dužnost; bio je to emanet kojeg sam prihvatio sa strahom i zebnjom da li ću opravdati vaše povjerenje i steći Allahovo zadovoljstvo“, rekao je Kavazović.
Zahvalio je saradnicima, muftijama, imamima, sabornicima i svom prethodniku Mustafi-ef. Ceriću na podršci tokom obavljanja dužnosti.
„Došao je trenutak kada formalno završavam svoju misiju na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Gledajući u vas, na ovom mjestu koje stoljećima svjedoči našem opstanku, vjeri i dostojanstvu, srce mi je ispunjeno mirom“, kazao je Kavazović.
Od vjernika je zatražio halal i oprost ukoliko je nekoga povrijedio svojim odlukama ili nije ispunio njihova očekivanja.
„Odlazim s položaja reisul-uleme, ali ostajem s vama u saffu, kao vaš brat u vjeri, spreman da služim našoj zajednici na bilo koji drugi način“, poručio je Kavazović.
Dovu na završetku svečanosti proučio je bivši banjalučki muftija Edhem-ef. Čamdžić.
Za svečanost uručenja menšure akreditirano je više od 500 gostiju iz 23 države. BHRT je realizirao direktan prijenos iz Gazi Husrev-begove džamije, uz komentare prof. dr. Zehre Alispahić i mr. Hasana Hasića, dok je gost prijenosa bio mr. Meho Šljivo.
Nedžad-ef. Grabus izabran je za reisul-ulemu 10. oktobra 2026. godine, dok je obavljao dužnost sarajevskog muftije. Njegov sedmogodišnji mandat traje do 2033. godine.
Menšurom su potvrđena njegova šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti. Kao poglavar Islamske zajednice predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija, donosi fetve i brine o zaštiti vjerskih prava pripadnika Zajednice.
Grabus je rođen 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 1994., magistrirao 2001. i doktorirao 2008. godine. Završio je i ispite na postdiplomskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je 2021. godine izabran u zvanje redovnog profesora. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.
Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od septembra 2021. bio je sarajevski muftija.
Tokom službovanja u Sloveniji predvodio je projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, uključujući izbor lokacije, kupovinu zemljišta i izgradnju džamije, koja je počela s radom 7. februara 2020. godine.
U vrijeme njegovog mandata, 2007. godine, potpisan je i ugovor s Vladom Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice u toj državi.
Za doprinos međureligijskom i međukulturnom dijalogu tadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor odlikovao ga je Srebrnim redom.
Grabus je autor knjiga, naučnih radova i prijevoda te učesnik međunarodnih konferencija o religiji, obrazovanju, kulturi i međureligijskom dijalogu. Govori arapski, engleski i slovenski jezik.
Povodom preuzimanja dužnosti reisul-uleme, za poslijepodnevne sate najavljen je svečani prijem za predstavnike drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života.
Džematlije i građani moći će lično čestitati Nedžadu-ef. Grabusu u subotu, 21. novembra, od 10 do 12 sati, u zgradi Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu.
