Ustavni sud Bosne i Hercegovine na plenarnoj sjednici koja je počela danas razmatra zahtjev Denisa Zvizdića kojim je pred Sudom otvoren spor između Bosne i Hercegovine i entiteta Rs zbog desetina miliona maraka namijenjenih predstavništvima Rs u inostranstvu.
Predmet U-10/26 nalazi se na dnevnom redu 174. plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, koja traje danas i sutra.
U njegovom središtu su dvije budžetske stavke ukupne vrijednosti 64 miliona KM.
Prva se odnosi na 49 miliona KM iz drugog rebalansa budžeta Rs za 2025. godinu, namijenjenih za „transfere predstavništvima Rs u inostranstvu“ u okviru Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju.
Druga obuhvata još 15 miliona KM predviđenih budžetom Rs za 2026. godinu za istu namjenu.
Ustavni sud u zvaničnom dnevnom redu uz tih 15 miliona KM eksplicitno navodi i ugovor o konsultantskim uslugama zaključen 6. septembra 2025. godine između Mladena Filipovića, direktora Predstavništva Rs u Beču, i Arija Ben-Menashea, predsjednika kompanije Dickens & Madson Canada Inc.
Vrijednost tog konkretnog ugovora nije navedena u javno objavljenom dnevnom redu Ustavnog suda.
Zvizdić je zahtjev Ustavnom sudu podnio u aprilu ove godine, tvrdeći da se javni novac iz budžeta Rs koristi za lobiranje protiv Bosne i Hercegovine. Naveo je da je samo tokom 2025. za tu svrhu izdvojeno 42,5 miliona KM te da je potrošnja nastavljena i ove godine.
Posebno je ukazao na lobističke ugovore koji se mogu pronaći u američkom registru stranih agenata FARA.
„Cilj moje apelacije nije da se zabrani lobiranje s ciljem ekonomskog razvoja, što je u većini država svijeta legalna i dopuštena djelatnost. Cilj moje apelacije je da Ustavni sud BiH zabrani sve budžetske isplate svih nivoa vlasti u BiH za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve“, obrazložio je ranije Zvizdić.
U obrazloženju zahtjeva posebno je izdvojen ugovor s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., za koji Zvizdić tvrdi da među ciljevima obuhvata i lobiranje za „nezavisnost Rs“.
Zvizdić od Ustavnog suda traži da takvo finansiranje razmotri kao ustavni spor između države Bosne i Hercegovine i jednog od njenih entiteta.
„Ako u punjenju budžeta učestvuju sva fizička i pravna lica iz cijele Bosne i Hercegovine, onda ta budžetska potrošnja ne smije biti usmjerena ka rušenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta države“, naveo je Zvizdić obrazlažući zahtjev.
Zahtjevu se usprotivio Odbor za ustavna pitanja NSRs.
Odbor je u maju utvrdio odgovor Ustavnom sudu u kojem tvrdi da je Zvizdićev zahtjev neosnovan i nedopustiv. Prema stavu Odbora, zahtjev nije podnesen u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH te je, kako su naveli, „jedino dopustiv u pogledu podnosioca“, ali ne i u meritumu.
Predmet je time pred Ustavnim sudom otvorio pitanje koje prevazilazi jedan pojedinačni lobistički ugovor: može li se novac iz entitetskog budžeta koristiti za aktivnosti za koje podnosilac zahtjeva tvrdi da su usmjerene prema ciljevima suprotnim Ustavu BiH.
Ustavni sud će na istoj plenarnoj sjednici razmatrati još četiri predmeta iz oblasti ocjene ustavnosti, tri izborna predmeta, 33 zahtjeva za donošenje privremenih mjera te 42 odluke o meritumu drugih predmeta.
