U Zagrebu ponovo molitveno kleče za "čednost": Među njima i ratni zločinac Dario Kordić

Svoju prijetnju je pokušao realizovati 16. aprila 1993. godine kada su jedinice HVO u selu Ahmići počinile jedan od najgorih zločina na teritoriju bivše Jugoslavije. Kompletno selo Ahmići je uništeno, ubijeno je 116 civila od kojih su 11 bila djeca. Mnogi su živi spaljeni u svojim domovima.

Uslijedio je talas prinudnih iseljenja, ubistava i silovanja. Bošnjaci su bježali iz Viteza uputivši se ka Travniku ili Zenici, tvrdeći da su im hrvatski vojnici dali tri sata da napuste grad ili da budu ubijeni.

Cilj tadašnjeg hrvatskog vodstva u BiH, u čijem vrhu je bio upravo Dario Kordić, je bilo zaokružiti teritorij, odnosno povezati područje od Gornjeg Vakufa do Viteza. No do ostvarenja tih planova nije došlo, uz posredovanje SAD 1994. godine je potpisan Washingtonski sporazum kojim je okončan Hrvatsko-Bošnjački sukob. Iako je došlo do velikih rezova unutar vojnog i političkog vrha bosanskih Hrvata, prije svega smjenom Mate Bobana sa pozicije predsjednika Herceg Bosne, Kordić je zadržao svoju poziciju.

U novembru 1995. godine tadašnji tužitelj Haškog tribunala je protiv Kordića i njegovih saradnika podigao optužnicu zbog teškog kršenja međunarodnog prava, odnosno zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom u gradovima, selima i zaseocima Lašvanske doline.

Kordić se predao 6. oktobra 1997. godine, kada se izjasnio da "nije kriv". Suđenje je počelo u martu 1999. godine, a krajem februrara 2001. godine Haški sud je proglasio Kordića krivim i pravomoćno ga osudio na 25 godina zatvora. Kordićeva je presuda bila pravna podloga za sljedeću optužnicu, hercegbosanskoj šestorci (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić), za udruženi zločinački pothvat pod vodstvom Franje Tuđmana s ciljem pripajanja Herceg-Bosne, Hrvatskoj.

Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora, te je 6. juna 2014. stigao u Zagreb. Nekoliko dana nakon toga HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem je svom bivšem predsjedniku spremio svečan doček u Busovači.

Nakon povratka iz zatvora uspio je i magistrirati teologiju u Zagrebu 2020. godine.