Najava da bi nekadašnji komandant Vojske Rs Ratko Mladić mogao biti sahranjen uz najviše državne počasti izazvala je oštre reakcije u Evropskoj uniji (EU), ali i manjem dijelu javnosti u Srbiji.
Mladić je preminuo 27. augusta u pritvoru u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu. Pravomoćnom presudom iz 2021. godine proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Relativizacija ratnih zločina
Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić izjavio je da će o mjestu sahrane odlučiti porodica, ali i najavio spremnost Srbije da preuzme Mladićevo tijelo i organizira njegovu sahranu uz najviše državne počasti.
Historičarka Olga Manojlović Pintar ocijenila je za Deutsche Welle da bi takav čin predstavljao nastavak politike relativiziranja ratnih zločina i ignoriranja haških presuda.
Advokat i pravni stručnjak za ratne zločine Mihailo Pavlović naglasio je da Srbija takvim izjavama želi "zacementirati svoju ulogu u izvršenom genocidu u Srebrenici".
"Čini se da predstavnicima vlasti u Srbiji nije dovoljna okolnost da je Međunarodni sud pravde presudio da Srbija nije izvršila, niti bila saučesnik u genocidu u Srebrenici, iako je istodobno presudio da ga nije spriječila. Teško se oteti utisku da dajemo sve od sebe kako bismo ipak preuzeli ulogu u najtežem mogućem zločinu koji je počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Pavlović.
