ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/Evropa
Evropa

Njemačka kreće u otvoreni sukob s Rusijom!

Redakcija Mostar

Njemačka vlada navodno priprema direktne mjere protiv ruskih subjekata, dok Evropska unija istovremeno radi na novom velikom paketu sankcija protiv Moskve.

Njemački kancelar Friedrich Merz priprema se da Rusiju zvanično označi odgovornom za pokušaj napada dronom u Leipzigu i najavi "opsežne" sankcije, što bi predstavljalo novo zaoštravanje politike Berlina prema Moskvi, objavili su POLITICO i WELT AM SONNTAG pozivajući se na tri zvaničnika upoznata s planovima.

Prema njihovim navodima, njemačka vlada razmatra direktne mjere protiv ruskih subjekata, dok Evropska unija paralelno priprema novi paket sankcija protiv Rusije.

Najava bi trebala biti objavljena početkom naredne sedmice, uoči neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a koji će u utorak biti održan u Irskoj. Dvoje zvaničnika, međutim, navelo je da bi Merz odluku mogao objaviti i ranije.

Jedan od izvora rekao je da nakon incidenta u Leipzigu više nije dovoljno protjerivati pojedinačne ruske diplomate ili zatvarati ruske institucije u Njemačkoj, poput Ruske kuće u Berlinu. Kao moguće odgovore naveo je pooštravanje sankcija ili čak dodatno povećanje isporuka oružja Ukrajini.

Zvaničnici nisu željeli otkriti koje bi konkretne mjere Merz mogao objaviti.

Za sada nije jasno u kojoj bi mjeri Berlin za pokušaj napada smatrao odgovornim pojedince povezane s Rusijom, a u kojoj rusku državu. Njemačka se, prema navodima izvora, istovremeno priprema i za moguću oštru reakciju Moskve.

Merz je već u utorak najavio da će incident u Leipzigu imati "ozbiljne posljedice", ali tada nije imenovao odgovornu stranu.

"Napad dronom u Leipzigu, između ostalog, pokazuje da se suočavamo i s vrlo stvarnim prijetnjama. Savezna vlada natjerat će počinioce hibridnih napada da plate cijenu. Platit će za ovo", rekao je Merz.

Iz njemačke vlade su, odgovarajući na pitanje o mogućnosti da Berlin direktno optuži Rusiju, poručili da kancelarija ne želi nagađati te da će konačnu procjenu objaviti savezna vlada nakon što razmotri rezultate istrage.

Pokušaj napada na aerodrom Leipzig/Halle već je povezan s Rusijom u medijskim istraživanjima. Prema izvještajima njemačkih medija, dron je bio opremljen eksplozivom i navodno je trebao pogoditi ukrajinski teretni avion Antonov, koji se koristi i za transport vojne opreme.

Wall Street Journal je, pozivajući se na američke obavještajne procjene, objavio da je Rusija direktno povezana s tim incidentom. Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost.

Slučaj podsjeća na seriju sabotaža u evropskom zračnom transportu tokom 2024. godine, za koje se također sumnjalo da su ih organizovale ruske obavještajne službe.

Za Berlin je, međutim, ključno pitanje nivoa dokaza potrebnog za zvanično pripisivanje odgovornosti Rusiji. Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt ranije ovog mjeseca rekao je da je neophodno imati potrebne dokaze ili "vrlo snažnu sumnju".

Dvoje zvaničnika poteze koji se pripremaju opisalo je kao "Zeitenwende 2.0", odnosno novu historijsku prekretnicu u njemačkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici. Izraz "Zeitenwende" koristio je bivši kancelar Olaf Scholz kada je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, najavio veliki zaokret njemačke odbrambene politike.

Na promjenu stava Berlina utjecalo je i otkriće skladišta oružja u blizini Berlina. Njemačka unutrašnja obavještajna služba pronašla je u šumskom području kod jezera Müggelsee podzemno skrovište u kojem su bila dva poluautomatska oružja i velika količina municije.

Prema medijskim izvještajima, oružje je bilo smješteno u vodootpornim spremnicima i bilo je u gotovo novom stanju, spremno za upotrebu. Istragu o slučaju vodi njemački savezni tužilac zbog sumnje na pripremanje teškog nasilnog krivičnog djela koje ugrožava državu.

Dobrindt je nakon objavljivanja informacija o skrovištu govorio o situaciji visokog rizika i mogućnosti da je oružje bilo namijenjeno napadima u Berlinu. Iako nije direktno optužio Rusiju, nije isključio umiješanost stranih sila.

Istovremeno, posljednjih sedmica zabilježeno je više sigurnosnih incidenata u državama članicama NATO-a.

U Rumuniji je u Crnom moru pronađen morski dron s eksplozivom, nekoliko stotina metara od projekta eksploatacije plina Neptun Deep, nakon čega su ga rumunske oružane snage neutralizirale. Predsjednik Rumunije Nicușor Dan direktno je za incident optužio Rusiju.

U Slovačkoj je policija spriječila planirani napad podmetanjem požara u fabrici dronova, dok vlasti u Estoniji istražuju moguću rusku povezanost s požarom u objektu odbrambene kompanije.

Eksplozije u fabrikama municije u Italiji i Bugarskoj također su predmet istraga, iako za sada nema jasnih dokaza da su ti incidenti bili dio ruskih sabotažnih operacija.

U međuvremenu se na nivou Evropske unije priprema novi veliki paket sankcija protiv Rusije. O njemu bi trebalo razgovarati na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Irskoj u utorak i srijedu.

Prema informacijama trojice diplomata EU-a upoznatih s pregovorima, trenutno se razmatra oko 1.600 mogućih sankcioniranih subjekata – 800 pojedinaca i 800 ruskih kompanija. Očekuje se da bi paket mogao biti usvojen sredinom oktobra.

Ponovo je otvoreno i pitanje korištenja zamrznute ruske državne imovine. To je, međutim, dugoročniji proces, posebno zbog potrebe da se dobije saglasnost Belgije, u kojoj se nalazi najveći dio zamrznutih rezervi ruske centralne banke u EU-u, uglavnom kroz finansijsku infrastrukturu kompanije Euroclear.

Belgijska vlada strahuje od mogućih ruskih kontramjera.

Jedan od diplomata EU-a opisao je trenutni pristup riječima da je cilj "povući sve poteze" i iskoristiti "svaki mogući režim sankcija" protiv Rusije.

Merzova najava, ukoliko bude objavljena prema očekivanjima, došla bi u osjetljivom trenutku i za njemačku unutrašnju politiku. U Saksoniji-Anhaltu naredne nedjelje održavaju se pokrajinski izbori, a dvije sedmice kasnije slijede izbori u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu.

U Saksoniji-Anhaltu i Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), koja je poznata po proruskom stavu, prema anketama trenutno ima vodeću poziciju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.