"Vladu Rs-a čini 16 ministara, 8 iz reda Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, i imamo sada situaciju da je tih pet ministara u stvari biraju srpske političke partije, to su ljudi legalno izabrani, ali bez bilo kakvog legitimiteta. Kada govorimo o svim institucijama vlasti u BiH, naši sugrađani uglavnom traže da ih neko legitimno predstavlja, a kada je u pitanju ovaj entitet, uglavnom svi rukovodioci i srpske političke partije, oni nemaju nikakve veze sa Bošnjacima. To su ljudi koji su pripadnici Vojske Rs koja je osuđena za genocid, to su porodice poginulih boraca, to su ljudi čiji su očevi, muževi bili pripadnici Vojske Rs, tako da i sam predsjednik Ustavnog suda (Džerard Selman se izjašnjava kao Bošnjak, op.), po mojim informacijama, bio je pripadnik Vojske Rs", kazao je u "Danu uživo" predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Rs-a, Alija Tabaković.
Ustavni sud Rs-a donio je odluku da je Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi nije povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda. Kažete da je odluka bila očekivana jer je ova institucija pod kontolom režima Milorada Dodika. Šta očekujete da će se događati dalje po ovom pitanju, hoće li Ustavnu sud BiH dati konačan stav o ovome?
Mi smo i ranije najavljivali da bi mogao biti ovakav ishod naših veta, obzirom da, kao su i kazali, aktuelni režim Milorada Dodika kontroliše Ustavni sud Rs-a, da je Đerard Selman kao predsjednik Ustavnog suda često prisutan na svim antidržavnim i antiustavnim sjednicama, na kojima se donose antidržavni i antiustavni zakoni, i tako da je sve moguće kada su u pitanju i sam Ustavni sud, ali i režim koji kontroliše Milorada Dodika. Ono što je posebno još bitno jeste da je poslovnik o radu Ustavnog suda sam po sebi neustavan, budući da je dovoljno dvoje sudija da glasaju protiv veta, u ovom slučaju dvoje Srba može da glasa. Sada je na potezu, kada zakon bude stupio na snagu, da se ovlašteni apelanti obrate Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji može ovaj zakon staviti van snage. Trebalo bi, budući da je nekada ranije Ustavni sud BiH donosio odluke po pitanju referenduma i građanske inicijative koje je usvojila Narodna skupština entiteta Rs.
A tu apelaciju trebali bi poslati članovi Predsjedništva?
Ovlašteni apelanti su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rukovodstvo Doma naroda i Parlamenta BiH, dvije trećine poslanika svakog kluba ili jedna trećina poslanika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Tako da imaju oni koji se mogu obratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, njih šest ili sedam institucija i pojedinaca.
Ustavni sud BiH konstatovao je da referendumska komisija nije sudska, izvršna ni zakonodavna institucija u kojoj je postalo da moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi. Je li to sad u prenesenom značenju može zapravo da znači da tu ne trebaju da budu Bošnjaci, odnosno mogu da budu oni podobni iz redova vlasti?
Tako da je to sada prepušteno, kako je predviđeno ovim antiustavnim zakonom, da Narodna skupština imenuje ad hoc tijelo koje ne mora da čine ljudi različitih nacionalnosti ili jednostavno mogu to i raditi kako su radili sa izborom ministara u vlade entiteta i rukovodstva Narodne skupštine. Gdje, vidjeli ste, svjedoci smo svi da je aktuelna potpredsjednica Narodne skupštine u prošlom mandatu bila Srpkinja, danas je Bošnjakinja, šta će sutra biti ne znamo ni sami.
Umjesto Mirsada Duratovića sa mjesta potpredsjednika Narodne skupštine došla je Bošnjakinja iz SNSD-a, Nina Bukejlović?
Kazao sam maloprije, nije to samo Nina Bukejlović. Vladu Rs-a čini 16 ministara, 8 iz reda Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, i imamo sada situaciju da je tih pet ministara u stvari biraju srpske političke partije, to su ljudi legalno izabrani, ali bez bilo kakvog legitimiteta. Kada govorimo o svim institucijama vlasti u BiH, Bošnjaci uglavnom traže da ih neko legitimno predstavlja, a kada je u pitanju ovaj entitet, uglavnom svi rukovodioci i srpske političke partije, oni nemaju nikakve veze sa Bošnjacima. To su ljudi koji su pripadnici Vojske Rs koja je osuđena za genocid, to su porodice poginulih boraca, to su ljudi čiji su očevi, muževi bili pripadnici Vojske Rs, tako da i sam predsjednik Ustavnog suda (Džerard Selman se izjašnjava kao Bošnjak, op.), po mojim informacijama, bio je pripadnik Vojske Rs. Sam ovaj slučaj sa smjenom gospodina Duratovića koji je uživao podršku probosanskih političkih partija i samih Bošnjaka, koje je zastupao u Prijedoru, njega su sada zamijenili, doveli su ženu koja je prije bila Srpkinja, njoj je sada malo naumpalo da bude Bošnjakinja. Njen suprug se predstavlja kao Hrvat, ona kao Bošnjakinja, tako da je to jedna porodica koja ima pripadnike svih nacionalnosti i navodno vjera u svojoj kući, u svojoj porodici, kako bi u stvari samo zadovoljili nekakav kriterij koji je po Ustavu nalažen, treba biti Bošnjaci, Srbi, Hrvati, i tako to oni slijede.
KA tu apelaciju trebali bi poslati članovi Predsjedništva?
Ovlašteni apelanti su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rukovodstvo Doma naroda i Parlamenta BiH, dvije trećine poslanika svakog kluba ili jedna trećina poslanika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Tako da imaju oni koji se mogu obratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, njih šest ili sedam institucija i pojedinaca.
Ustavni sud BiH konstatovao je da referendumska komisija nije sudska, izvršna ni zakonodavna institucija u kojoj je postalo da moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi. Je li to sad u prenesenom značenju može zapravo da znači da tu ne trebaju da budu Bošnjaci, odnosno mogu da budu oni podobni iz redova vlasti?
Tako da je to sada prepušteno, kako je predviđeno ovim antiustavnim zakonom, da Narodna skupština imenuje ad hoc tijelo koje ne mora da čine ljudi različitih nacionalnosti ili jednostavno mogu to i raditi kako su radili sa izborom ministara u vlade entiteta i rukovodstva Narodne skupštine. Gdje, vidjeli ste, svjedoci smo svi da je aktuelna potpredsjednica Narodne skupštine u prošlom mandatu bila Srpkinja, danas je Bošnjakinja, šta će sutra biti ne znamo ni sami.
Umjesto Mirsada Duratovića sa mjesta potpredsjednika Narodne skupštine došla je Bošnjakinja iz SNSD-a, Nina Bukejlović?
Kazao sam maloprije, nije to samo Nina Bukejlović. Vladu RS-a čini 16 ministara, 8 iz reda Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, i imamo sada situaciju da je tih pet ministara u stvari biraju srpske političke partije, to su ljudi legalno izabrani, ali bez bilo kakvog legitimiteta. Kada govorimo o svim institucijama vlasti u BiH, Bošnjaci uglavnom traže da ih neko legitimno predstavlja, a kada je u pitanju ovaj entitet, uglavnom svi rukovodioci i srpske političke partije, oni nemaju nikakve veze sa Bošnjacima. To su ljudi koji su pripadnici Vojske Republike Srpske koja je osuđena za genocid, to su porodice poginulih boraca, to su ljudi čiji su očevi, muževi bili pripadnici Vojske Republike Srpske, tako da i sam predsjednik Ustavnog suda (Džerard Selman se izjašnjava kao Bošnjak, op.), po mojim informacijama, bio je pripadnik Vojske Republike Srpske. Sam ovaj slučaj sa smjenom gospodina Duratovića koji je uživao podršku probosanskih političkih partija i samih Bošnjaka, koje je zastupao u Prijedoru, njega su sada zamijenili, doveli su ženu koja je prije bila Srpkinja, njoj je sada malo naumpalo da bude Bošnjakinja. Njen suprug se predstavlja kao Hrvat, ona kao Bošnjakinja, tako da je to jedna porodica koja ima pripadnike svih nacionalnosti i navodno vjera u svojoj kući, u svojoj porodici, kako bi u stvari samo zadovoljili nekakav kriterij koji je po Ustavu nalažen, treba biti Bošnjaci, Srbi, Hrvati, i tako to oni slijede.
Kada je u pitanju najavljeni referendum, Stranka demokratske akcije je na sjednici predsjedništva u Zvorniku donijela nekoliko zaključaka. Jedan od njih se odnosi upravo na referendum te je istaknuto da on ne može imati nikakve pravne posljedice, ali će dodatno produbiti krizu u BiH. U kom kontekstu?
Svakako da da. Vidjeli ste i sami da je Milorad Dodik postavljao, dakle kreirao pitanja u vezi referenduma, da li podržavaju visokog predstavnika, Sud BiH i Tužilaštvo i tako dalje, a sam on je prihvatio sve presude, otplatio kaznu, prijavio se da učestvuje na izborima, prihvatio da više nije predsjednik Republike Srpske, tako da ono što bi on pitao građana na referendumu je u stvari on sam prihvatio i prošao sve te faze. Svakako da, ukoliko Ustavni sud BiH ne bude reagovao na vrijeme i ovaj zakon stavio van snage, ono što predstavlja sljedeći korak to je da aktuelni zakoni kažu da nakon šest mjeseci zakonodavac, u ovom slučaju Narodna skupština, dužna je referendumsko pitanje i odgovor pretočiti u zakon. Dakle, vjerovatno će Milorad Dodik dobiti apsolutnu podršku na referendumu, a onda za šest mjeseci referendumsko pitanje i odgovore mora pretočiti u zakon. U tom slučaju ponovo dolazimo u produbljivanje političke krize, dolazimo u izbornu godinu kada će se ponovo Narodna skupština morati donositi zakone o neprihvatanju visokog predstavnika, o neprihvatanju Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i državne institucije koje opet su antiustavni, zakoni koji budu doneseni u tom momentu. I to je svakako produbljivanje krize i zato će se Stranka demokratske akcije, njeni poslanici obratiti svakako Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da stavi van snage ovaj referendum kako ne bismo došli u situaciju da produbljujemo političku krizu u narednoj godini koja će biti izborna godina, ali i prilika da se testiraju svi ovi koji su se ovako začešljali da ruše državu, da ruše ustavni poredak, da ruše Dejtonski mirovni sporazum. I svakako će na tome imati političke poene, ne gledajući kakve će posljedice imati njihove loše odluke.
Svakako da da. Vidjeli ste i sami da je Milorad Dodik postavljao, dakle kreirao pitanja u vezi referenduma, da li podržavaju visokog predstavnika, Sud BiH i Tužilaštvo i tako dalje, a sam on je prihvatio sve presude, otplatio kaznu, prijavio se da učestvuje na izborima, prihvatio da više nije predsjednik Rs, tako da ono što bi on pitao građana na referendumu je u stvari on sam prihvatio i prošao sve te faze. Svakako da, ukoliko Ustavni sud BiH ne bude reagovao na vrijeme i ovaj zakon stavio van snage, ono što predstavlja sljedeći korak to je da aktuelni zakoni kažu da nakon šest mjeseci zakonodavac, u ovom slučaju Narodna skupština, dužna je referendumsko pitanje i odgovor pretočiti u zakon. Dakle, vjerovatno će Milorad Dodik dobiti apsolutnu podršku na referendumu, a onda za šest mjeseci referendumsko pitanje i odgovore mora pretočiti u zakon. U tom slučaju ponovo dolazimo u produbljivanje političke krize, dolazimo u izbornu godinu kada će se ponovo Narodna skupština morati donositi zakone o neprihvatanju visokog predstavnika, o neprihvatanju Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i državne institucije koje opet su antiustavni, zakoni koji budu doneseni u tom momentu. I to je svakako produbljivanje krize i zato će se Stranka demokratske akcije, njeni poslanici obratiti svakako Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da stavi van snage ovaj referendum kako ne bismo došli u situaciju da produbljujemo političku krizu u narednoj godini koja će biti izborna godina, ali i prilika da se testiraju svi ovi koji su se ovako začešljali da ruše državu, da ruše ustavni poredak, da ruše Dejtonski mirovni sporazum. I svakako će na tome imati političke poene, ne gledajući kakve će posljedice imati njihove loše odluke.
