Obećanje članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, koje političke stranke godinama stavljaju u središte svojih izbornih kampanja, sve više se pretvara u „prazan slogan“ iza kojeg nema jasne mape puta, piše turska agencija Anadolu u analizi objavljenoj pred opće izbore 4. oktobra.
Anadolu je o evropskom putu BiH, političkom sistemu i mogućim posljedicama izbora razgovarao s Jahjom Muhasilovićem s Odsjeka za međunarodne odnose Internacionalnog univerziteta u Sarajevu i Mustafom Krupalijom s Odsjeka za političke nauke i međunarodne odnose istog univerziteta.
Muhasilović smatra da postojeći politički sistem otežava napredak BiH u brojnim oblastima, uključujući evropske i euroatlantske integracije.
„Priča o Evropskoj uniji i NATO-u, koja se nastavlja od rata, ostala je samo slogan. Niko ne nudi konkretne korake o tome kako ćemo postati članica NATO-a ili kako ćemo napredovati na putu ka Evropskoj uniji“, rekao je Muhasilović.
On smatra da postojeći mehanizmi odlučivanja omogućavaju političkim predstavnicima iz Rs da zaustave konkretne poteze prema EU, dok su bošnjački politički predstavnici, prema njegovoj ocjeni, prisiljeni na dogovore sa srpskim i hrvatskim strankama.
Muhasilović predstojeće izbore ocjenjuje izuzetno važnim za BiH, tvrdeći da su to najvažniji izbori nakon rata 1992–1995. godine.
Posebno je kritikovao intervenciju visokog predstavnika u izbornoj noći 2022. godine, tvrdeći da su tadašnje izmjene izbornog sistema dovele Bošnjake u nepovoljniji položaj.
„Ovo je nezapamćeno u historiji. Promjene Izbornog zakona dovele su Bošnjake u nepovoljan položaj. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine glas Hrvata postao je sedam puta vrijedniji od glasa Bošnjaka“, tvrdi Muhasilović.
Govoreći o odnosima unutar bošnjačkog političkog bloka, Muhasilović smatra da nedostaju jedinstvo, energija, vizija i strategija, dok srpske političke stranke, bez obzira na podjelu između vlasti i opozicije, pokazuju veći stepen jedinstva kada je riječ o pitanjima koja smatraju ključnim.
Sličan obrazac, prema njegovoj ocjeni, postoji među hrvatskim političkim strankama, gdje dominantnu poziciju ima HDZ BiH.
„Bošnjačka politika nikada nije shvatila da podjela vodi slabljenju. Kada se Srbi i Hrvati ujedine dok je druga strana podijeljena, Bošnjaci su nemoćni i pate“, rekao je Muhasilović.
Mustafa Krupalija u razgovoru za Anadolu posebno se osvrnuo na evropske integracije, navodeći da se članstvo u EU redovno pojavljuje u izbornim kampanjama, ali bez jasnog odgovora političkih aktera kako bi taj proces trebalo provesti.
„Proces članstva u EU u bosanskohercegovačkoj izbornoj kampanji pojavljuje se više kao birokratski slogan. Donekle je ispražnjen od značenja i sveden na slogan čija provedba i učesnici nisu jasni“, rekao je Krupalija.
On smatra da se razlike između politike Evropske unije i SAD-a sve direktnije odražavaju i na Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od primjera naveo je različit odnos prema Miloradu Dodiku nakon što je ostao bez funkcije predsjednika Rs.
Krupalija smatra i da je predizborna kampanja ponovo pokazala da se kandidati prvenstveno predstavljaju kao zaštitnici etničkih interesa, dok su socijalna politika i ekonomski razvoj potisnuti u drugi plan.
Takvu političku dinamiku povezuje s ustavnim poretkom uspostavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Svi politički akteri moraju se pridržavati pravila igre i predstavljati svoje etničke zajednice. Konstitutivni narodi ili etničke zajednice ne govore ništa o zajedničkoj viziji budućnosti ili zajedničkim vrijednostima“, rekao je Krupalija.
Posebno se osvrnuo na reakcije nakon smrti Ratka Mladića neposredno pred početak izborne kampanje. Krupalija je podsjetio da je Mladić pravosnažno osuđen pred međunarodnim pravosuđem, uključujući za genocid u Srebrenici, te ocijenio da reakcije dijela srpske politike pokazuju nedostatak spremnosti za suočavanje s prošlošću.
„Svjedočimo postojanju stranaka koje ne samo da se ne mogu dogovoriti o zajedničkoj viziji budućnosti i zajedničkim vrijednostima, već im nedostaje i kapaciteta i spremnosti da se suoče s prošlošću“, rekao je Krupalija.
Govoreći o odnosima među bošnjačkim strankama, Krupalija je ocijenio da je formiranje bloka stranaka bez SDA nakon prethodnih izbora među dijelom birača stvorilo očekivanje da te stranke mogu zajednički djelovati, ali smatra da je nakon četiri godine takvo očekivanje oslabjelo.
Krupalija je iznio i procjenu da je SDA uoči izbora ponovo najjači politički akter među bošnjačkim biračima.
„SDA je i dalje stranka koja uživa najveću podršku među bošnjačkom javnošću. Bošnjački birači, posebno u vrijeme krize, preferiraju pouzdanog i dokazanog aktera“, rekao je Krupalija.
