Bosna i Hercegovina na opće izbore 4. oktobra izlazi u trenutku kada je dosadašnji zapadni konsenzus o zemlji praktično slomljen, a Njemačka i Evropska unija trebale bi se pripremiti za znatno veću ulogu nakon izbora, ocjenjuje Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) u novoj analizi objavljenoj pred izbore.
Autori analize Milan Nič i Nikola Xaviereff upozoravaju da se izbori održavaju usred produžene institucionalne krize i bez stalnog međunarodnog izaslanika, nakon odlaska Christiana Schmidta s mjesta visokog predstavnika.
Prema njihovoj ocjeni, diplomatski zastoj između evropskih i američkih partnera BiH doveo je do slabljenja zapadnog konsenzusa koji je decenijama bio jedna od osnova međunarodnog nadzora nad provođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
DGAP posebno ukazuje na promjenu američkog pristupa zapadnom Balkanu tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Autori smatraju da je američka politika sve snažnije usmjerena prema ekonomskim i investicijskim interesima, dok su izgradnja institucija, poslijeratno pomirenje i podrška procesu evropskih integracija izgubili raniji značaj u američkom angažmanu u BiH.
U analizi se navodi i da je nakon Schmidtovog odlaska postignuto samo privremeno rješenje imenovanjem zamjenika visokog predstavnika Louisa Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika, dok dogovor o trajnom rješenju nije postignut.
Autori smatraju da će upravo period poslije izbora predstavljati ozbiljan test međunarodnog pristupa BiH. Kao ključna pitanja izdvajaju mogućnost Evropske unije da razvije vlastiti pristup u okolnostima promijenjene američke politike, sposobnost dejtonskog sistema da zadrži svoju funkciju u slučaju novih blokada te moguće regionalne posljedice dublje političke krize u BiH.
Posebno upozoravaju na moguće probleme prilikom formiranja vlasti nakon izbora.
„Uoči općih izbora 4. oktobra ozbiljni unutrašnji izazovi dejtonskom ustavnom okviru se gomilaju, dok je zapadni konsenzus koji stoji iza njegovog provođenja oslabljen“, navodi se u analizi.
DGAP ocjenjuje da bi eventualna dugotrajna postizborna blokada ovaj put nastupila u znatno drugačijim međunarodnim okolnostima, uz neizvjesnost u vezi s budućom ulogom OHR-a i mogućnošću korištenja bonskih ovlaštenja.
Autori se posebno bave i evropskim putem BiH. Podsjećaju da država još mora provesti reforme koje se odnose na pravosuđe na državnom nivou i imenovati glavnog pregovarača s Evropskom unijom, a smatraju da će za takve poteze biti potreban kontinuiran diplomatski pritisak evropskih prijestolnica.
U analizi se značajan prostor posvećuje i novim izbornim tehnologijama. DGAP navodi da će elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića smanjiti prostor za izborne prevare i omogućiti transparentnije brojanje glasova.
Njemačkom i evropskom angažmanu nakon izbora DGAP pridaje posebno značenje. Autori smatraju da u institucijama EU i među državama članicama trenutno nema dovoljno političke pažnje posvećene BiH niti dovoljno osjećaja hitnosti u pripremama za period nakon 4. oktobra.
Zbog toga predlažu da Njemačka pokrene ubrzanu inicijativu u Briselu, uključujući razgovore među ključnim državama EU o novom diplomatskom pristupu prema BiH.
U slučaju političkih aktera koji blokiraju funkcionisanje državnih institucija ili doprinose destabilizaciji zemlje, autori navode i mogućnost razmatranja ciljanih sankcija Evropske unije.
„Niko ne bi trebao zaboraviti da BiH ostaje ključna tačka regionalne stabilnosti i evropske sigurnosti te da je njen dejtonski okvir jedan od centralnih stubova postjugoslavenskog poretka na zapadnom Balkanu“, zaključuju autori DGAP-ove analize.
