Nakon što je postigao ono što mnogi nazivaju svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom - sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa i oslobađanje talaca iz Gaze, američki predsjednik Donald Trump sada ima novi cilj, a to je mir u Ukrajini.
Evropski lideri, ohrabreni Trumpovim uspjehom na Bliskom istoku, nadaju se da bi isti pristup mogao biti primijenjen i na drugi krvavi sukob koji već gotovo četiri godine razara Evropu. Trump će u petak u Bijeloj kući ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u trenutku kada američka administracija pokušava kapitalizirati diplomatski zamah ostvaren u Gazi.
Tokom nedavne turneje po Izraelu i Egiptu, Trump je više puta isticao kako rješavanje rata u Ukrajini ostaje njegov sljedeći prioritet. Iako su, prema njegovim riječima, sukobi na Bliskom istoku i u Evropi "potpuno različiti", američki predsjednik vjeruje da iskustvo iz pregovora o Gazi može poslužiti kao model za novi mirovni pristup Moskvi i Kijevu.
Lekcija iz Gaze: pritisak donosi rezultate
Prema evropskim diplomatama, ključ Trumpovog uspjeha u Gazi bio je u jednom – pritisku. Nakon izraelskog udara na Hamasove operativce u Dohi, Trump je izvršio snažan pritisak na premijera Benjamina Netanyahua da prihvati njegov 20-tačaka mirovni plan, a potom ga natjerao da se javno izvini katarskom emiru. U isto vrijeme, Katar, Egipat i Turska pojačali su pritisak na Hamas, zaprijetivši prekidom političkih i diplomatskih veza ukoliko ne pristane na dogovor.
Rezultat tog kombiniranog pritiska bio je historijski prekid vatre i razmjena zarobljenika, što je potez koji je Trumpu donio pohvale čak i od njegovih političkih protivnika
Bivši visoki dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Fred Fleitz ocijenio je da je predsjednik "dokazao da može biti efikasan posrednik i mirotvorac". Prema njemu, ovaj uspjeh daje Trumpu "ogroman politički kapital" da pokuša riješiti i druge globalne krize, uključujući rat u Ukrajini.
Zelenski: "Ako se Hamas može prisiliti na mir, može i Putin"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je američke napore, ali je poručio da je ključno natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na pregovore.
"Putin se može prisiliti na mir, kao i svaki drugi terorista. Čak je i Hamas bio primoran da oslobodi taoce. Ako je to moguće, moguće je i natjerati Putina da obnovi mir", poručio je Zelenski na društvenim mrežama.
Trump, međutim, još nije upotrijebio isti stepen pritiska prema Moskvi. Iako je uveo visoke carine Indiji, jednoj od ključnih ruskih trgovačkih partnerica, još uvijek nije donio nove sankcije Rusiji niti ciljao tzv. "sjenovitu flotu" tankera kojima Kremlj pokušava zaobići ograničenja cijena nafte.
Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker naglasio je da bi "veći pritisak mogao biti odlučujući faktor", baš kao u slučaju Hamasa.
"Pritisak je bio ono što je dovelo Hamas za pregovarački sto, a mi takav pritisak na Rusiju još nismo vidjeli", rekao je Volker.
Erdogan u fokusu: Trump računa na Tursku
