Trump optužio Kinu za najveći hakerski napad na izborne podatke, ali ne najavljuje kaznu Pekingu

Redakcija Mostar

Američki predsjednik tvrdi da je Kina pokušala utjecati na njegove izborne šanse 2020. godine i ukrala podatke o 220 miliona američkih birača. Istovremeno, Vašington nastavlja pripreme za posjetu kineskog predsjednika Xi Jinpinga, dok Trump govori o mogućem zajedničkom domaćinstvu Svjetskog prvenstva sa Kinom.

Tvrdnja kakvu je predsjednik Donald Trump iznio o Kini u televizijskom obraćanju naciji u četvrtak, uobičajeno bi mogla najaviti ozbiljan poremećaj odnosa Vašingtona i Pekinga.

„Narodna Republika Kina izvela je ono za šta se vjeruje da je najveći kompromis izbornih podataka u historiji“, izjavio je Trump u udarnom terminu iz Istočne sobe Bijele kuće.

Američki predsjednik pritom je tvrdio da je Kina pokušala ugroziti njegove izborne šanse 2020. godine, pozivajući se na manjinsko mišljenje unutar američke obavještajne zajednice.

„Kineska vlada željela je da američki predsjednik izgubi naredne izbore“, rekao je Trump.

Prema njegovim riječima, razlog za to bio je što je Kina znala da je „prozreo“ njene namjere.

„Znali su da sam ih prozreo, da sam im uveo carine vrijedne milijarde i milijarde dolara i izgradio najjaču vojsku bilo gdje u svijetu“, kazao je Trump.

Tvrdnje su ozbiljne, iako nisu nove niti su u potpunosti potkrijepljene dokazima. Kineske vlasti odmah su ih odbacile.

Ipak, Trump u svom obraćanju nije najavio nikakve konkretne mjere protiv Pekinga zbog navodnog pokušaja miješanja u američke izbore.

Već narednog dana zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da se pripreme za raskošnu državnu posjetu kineskog predsjednika Xi Jinpinga Vašingtonu, planiranu za dva mjeseca, nastavljaju bez zastoja.

Na pitanje da li Trump planira bilo kakve posljedice za Kinu zbog, kako je tvrdio, historijski velikog kompromitiranja izbornih podataka, iz Bijele kuće nisu ponudili odgovor.

Trump istovremeno govori o partnerstvu s Kinom na Svjetskom prvenstvu

Trump je istog dana, govoreći na prijemu povodom Svjetskog prvenstva u Njujorku, razmatrao mogućnost da Sjedinjene Američke Države naredni put, kada budu domaćin turnira, zaobiđu sadašnje sjevernoameričke partnere i turnir organizuju zajedno s Kinom.

„Možemo Kina, Sjedinjene Američke Države. Tako imate kratak let između utakmica. Igračima bi se to svidjelo“, rekao je Trump.

Ideju je pripisao predsjedniku FIFA-e Gianniju Infantinu.

U tom trenutku nije spominjao svoje optužbe na račun Kine zbog navodnog pokušaja utjecaja na izbore.

Drugačiji pristup Trump je zauzeo prema američkim obavještajnim zvaničnicima. Predsjednik je tvrdio da su mu tokom prvog mandata prešutjeli informacije o kineskim aktivnostima i zadužio četiri federalne agencije da provedu istragu.

Naredio im je da „otpuste one koji su učestvovali u zataškavanju i podnesu krivične prijave, ako je to potrebno“.

Razlika u pristupu pokazuje, ocjenjuje se, Trumpovu snažnu preokupaciju ponovnim otvaranjem pitanja izbora 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena.

Istovremeno, pokazuje i da američki predsjednik trenutno nema mnogo interesa za rušenje krhke ravnoteže u odnosima s Xijem, nakon turbulentne prve godine njegovog povratka u Bijelu kuću.

„Veliki sam obožavatelj predsjednika Xija“

Trumpov govor u četvrtak u određenoj mjeri predstavljao je odmak od tona koji je posljednjih mjeseci koristio govoreći o Kini i njenom predsjedniku.

S Xijem je tokom protekle godine radio na izgradnji ličnih odnosa, kroz više susreta uživo.

„Veliki sam obožavatelj predsjednika Xija“, rekao je Trump prošle sedmice na samitu NATO-a u Turskoj, hvaleći Kinu zbog toga što je uglavnom ostala po strani u ratu u Iranu.

To je posebno značajno jer su na početku rata postojale bojazni da bi Peking mogao pružiti vojnu pomoć Teheranu.

Nakon Trumpovih optužbi zbog izbora, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da one „nemaju činjeničnu osnovu“.

„Kina se pridržava principa nemiješanja u unutrašnje poslove drugih zemalja. Nemamo interes da se miješamo u američke izbore i to nikada nismo činili“, rekao je portparol Lin Jian.

On je pozvao Vašington da „preispita vlastito ponašanje, prestane s neželjenim ocrnjivanjem Kine“ i djeluje na način koji doprinosi odnosima Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon trgovinskog rata pokušaj stabilizacije odnosa

Stabilizacija odnosa s Pekingom posljednjih mjeseci jedan je od prioriteta Trumpove administracije, nakon teške godine obilježene sukobima oko carina.

Xi je u maju bio domaćin Trumpu tokom raskošne državne posjete Pekingu, a dvojica predsjednika planiraju novi susret u Vašingtonu krajem septembra.

Trump je također nagovijestio da bi se ove godine mogao vratiti u Kinu na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u novembru, koji će biti održan u Šenženu.

Xi bi, s druge strane, mogao posjetiti Sjedinjene Američke Države zbog samita G20, čiji će domaćin Trump biti u Majamiju.

U svim dosadašnjim javnim susretima s Xijem tokom protekle godine Trump nikada nije javno spominjao kineske pokušaje hakiranja američke infrastrukture, a kamoli osjetljivih izbornih podataka.

To se dešava uprkos činjenici da su stručnjaci FBI-ja istraživali više sofisticiranih kineskih cyberšpijunskih kampanja usmjerenih na tajne američke vlade i kompanija.

Obavještajni dokumenti potvrđuju široke kineske cyberoperacije

Dokumenti koje je Trumpova administracija objavila u četvrtak ne sadrže dokaze o velikoj izbornoj prevari ili pokušajima promjene glasova.

Oni, međutim, potvrđuju koliko su kineske obavještajne službe intenzivno prikupljale podatke o Amerikancima i pružaju nove informacije o razmjerama navodnog špijuniranja visokih američkih zvaničnika i kampanje Joea Bidena 2020. godine.

Jedna kineska hakerska grupa koristila je tehnike za praćenje e-mail naloga zaposlenih u Bidenovoj kampanji.

U jednom od deklasificiranih obavještajnih izvještaja navodi se da su kineski operativci „mapirali ciljanu mrežu radi kasnijih pristupa“, uključujući moguće prikupljanje podataka o e-mail nalozima zaposlenih u kampanji u okviru sistema elektronskog obavještajnog prikupljanja kineske vojske.

Drugi izvještaji navode da su akteri povezani s kineskom vladom preuzimali podatke o registraciji birača u brojnim američkim saveznim državama.

U pojedinim slučajevima ti podaci već su bili javno dostupni.

U dokumentima nema navoda da je Kina aktivno iskorištavala prikupljene ili ukradene podatke o biračima, niti da je pristupala sistemima na način koji bi joj omogućio promjenu glasova.

Dokumenti, međutim, prikazuju kineske obavještajne službe kao organizacije koje prikupljaju gotovo sve informacije do kojih mogu doći o stotinama miliona Amerikanaca.

To samo po sebi nije novo otkriće.

Nakon hakiranja američkog Ureda za upravljanje kadrovima 2015. godine, a potom i napada na američke zdravstvene ustanove i druge kompanije, američki obavještajni zvaničnici godinama upozoravaju da kineski špijuni raspolažu detaljnim podacima o desetinama, a moguće i stotinama miliona Amerikanaca.

Tadašnji američki državni sekretar Antony Blinken rekao je 2024. godine da su Sjedinjene Američke Države imale dokaze o kineskim pokušajima da „utječu i, prema svemu sudeći, ometaju“ američke izbore, uprkos ranijem obećanju Xi Jinpinga da to neće činiti.

Sjedinjene Američke Države ranije su uvodile ciljane finansijske sankcije i podizale optužnice protiv kineskih hakera koje podržava država.

Međutim, dan nakon što je Trump tvrdio da je kineska vlada pribavila podatke o 220 miliona američkih birača, što je opisao kao „neviđenu noćnu moru za sigurnost izbora“, nije bilo mnogo naznaka da planira sličnu kaznu za Peking.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.