Vanjska politika Srbije, koja se gotovo dva desetljeća zasnivala na balansiranju između Evropske unije, SAD-a, Rusije i Kine, trenutno doživljava kolaps.
Takozvana "doktrina četiri stupa", koja je nastala nakon šoka zbog proglašenja nezavisnosti Kosova, sada se raspada, i to u trenutku kada je trinaestogodišnji režim predsjednika Aleksandra Vučića suočen s nikad jačim pritiscima unutar zemlje od strane prosvjednika i civilnog društva, piše Andreas Ernst za švicarski list Neue Züricher Zeitung (NZZ).
Velika nada Vučića da će povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću početkom prošle godine otvoriti novo poglavlje u odnosima sa SAD-om brzo se pokazala nerealnom. Trump se strogo držao sankcija Joea Bidena prema naftnoj industriji u Srbiji, koja je većinski u ruskim rukama, te je insistirao na njenoj prodaji.
Pod američkim pritiskom, rafinerije više ne dobijaju sirovu naftu, a ako se uskoro ne postigne dogovor s potencijalnim kupcima iz Mađarske ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, Beograd bi mogao biti prisiljen nacionalizirati ruske udjele.
Istovremeno, zategnuti su i odnosi s Moskvom. Iako je Srbija, zajedno s Bjelorusijom, jedina evropska država koja nije uvela sankcije Rusiji, Kremlj je nezadovoljan jer Beograd preko trećih zemalja isporučuje topničko streljivo ukrajinskoj vojsci.
Moskva optužuje Vučića za dvoličnost i koristi zavisnost Srbije o ruskom plinu kao sredstvo pritiska, neprestano odgađajući potpisivanje dugo očekivanog ugovora o isporuci.
