ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/Regija
Regija

Island kao mogući „vagon“ za Crnu Goru na putu ka EU, Francuska ostaje ključna prepreka

Redakcija Mostar

Ako Island na referendumu 29. augusta podrži nastavak evropskih integracija, Podgorica bi mogla dobiti važnog partnera u završnici pregovora, dok bi stav Pariza mogao odlučiti koliko će brzo članstvo Crne Gore biti ratifikovano.

Proširenje Evropske unije, nakon više od decenije zastoja, ponovo je visoko na političkoj agendi Brisela. Rat u Ukrajini promijenio je geopolitičke okolnosti i otvorio prostor za ubrzavanje procesa, posebno kada je riječ o Ukrajini i državama Zapadnog Balkana.

U takvom ambijentu Crna Gora pokušava da završi ključne unutrašnje reforme i dođe u poziciju da zaključi pregovarački proces. Istovremeno, pažnja je usmjerena i prema Islandu, gdje će 29. augusta biti održan referendum o ponovnom otvaranju pregovora o članstvu u EU.

Island je pregovore o članstvu zaustavio 2013. godine. Ukoliko građani sada podrže njihov nastavak, prema procjenama sagovornika „Blica“, mogla bi se otvoriti nova politička dinamika u procesu proširenja.

Crna Gora i Island u istom paketu

Igor Novaković, viši saradnik ISAC fonda, smatra da bi eventualno pozitivan ishod referenduma na Islandu mogao značajno promijeniti okolnosti za Podgoricu.

„Prvi izazov je unutrašnji, odnosno da li će Crna Gora uspjeti da usvoji sve reforme do kraja godine, prije svega promjenu Ustava. Ali, pitanje ratifikacije svakako ostaje uslovljeno dinamikom u Francuskoj“, rekao je Novaković.

Prema njegovim riječima, uspjeh referenduma na Islandu mogao bi promijeniti tempo proširenja.

„Ukoliko bi referendum na Islandu krajem augusta bio uspješan, vjerujem da će se dinamika bitno promijeniti“, naveo je Novaković.

On smatra da bi u tom slučaju Crna Gora i Island mogli biti posmatrani kao dio istog talasa proširenja.

„To je najbolja vijest za Podgoricu, pošto će se Island lako uklopiti“, rekao je Novaković.

Jedno od pitanja koje je ranije predstavljalo prepreku Islandu, ribarstvo, danas ima drugačiju političku težinu nego tokom prethodnih pregovora, između ostalog i zbog izlaska Velike Britanije iz EU.

Brisel računa na stabilnog kandidata

Strahinja Subotić iz Centra za evropsku politiku kaže da se u briselskim krugovima Islandu pridaje veliki značaj upravo zbog mogućeg uticaja na dinamiku proširenja.

„Island je jako bitan za dinamiku proširenja“, rekao je Subotić.

Prema njegovoj procjeni, pozitivan ishod referenduma bio bi povoljan za Crnu Goru jer bi dvije zemlje mogle biti posmatrane u istom paketu.

„Ne očekujem da neko blokira Island, dok bi Crnu Goru možda mogla Hrvatska“, naveo je Subotić.

Međutim, ukoliko bi dvije države bile povezane u istom talasu proširenja, smatra on, eventualna blokada članstva Crne Gore postala bi politički složenija.

„Ako bi bile u paketu, to bi onda umanjilo mogućnost da Crna Gora bude vetirana, Hrvatska bi više rizikovala u tom slučaju“, rekao je Subotić.

Upravo zbog toga Island za Podgoricu može imati značaj koji na prvi pogled nije očigledan. Riječ je o zemlji koja nema političke i bezbjednosne probleme karakteristične za Zapadni Balkan, pa bi njeno eventualno približavanje EU moglo olakšati političko predstavljanje novog talasa proširenja u dijelu zapadnoevropske javnosti.

Francuska ostaje najveći test

Ipak, eventualni dogovor o tempu proširenja ne bi riješio najvažniju prepreku. Francuska ostaje jedna od ključnih država kada je riječ o konačnoj ratifikaciji članstva novih država.

Pariz je 2005. godine usvojio ustavnu promjenu prema kojoj se, za određena pitanja proširenja EU, može zahtijevati izjašnjavanje građana na referendumu ili odobrenje u parlamentu većinom od tri petine na zajedničkoj sjednici oba doma.

Zbog toga bi pitanje Crne Gore, nakon završetka pregovora, moglo zavisiti ne samo od reformi koje će Podgorica sprovesti već i od političkih prilika u Francuskoj.

Subotić podsjeća da francuski predsjednik može odlučiti da pitanje pristupanja iznese pred parlament, gdje je potrebna kvalifikovana većina, ili da raspiše referendum.

„Građanima Francuske može da se predstavi da je Island važan za EU, pa da se u paketu pogura i Crna Gora. Vjerovatno će požuriti sa tim prije nego što postane opcija da Marin le Pen ili Žordan Bardela naslijede Emanuela Makrona“, smatra Subotić.

Takva procjena povezana je sa promjenama političkog raspoloženja u Francuskoj i jačanjem desnice. Referendum o proširenju mogao bi, u slučaju održavanja u nepovoljnom trenutku, prerasti u izjašnjavanje o vlasti i aktuelnom predsjedniku, umjesto u glasanje o samom pitanju evropske integracije.

Šta slijedi nakon pregovora

Članstvo u EU ne završava se zaključenjem pregovora. Nakon što se usaglasi i potpiše Ugovor o pristupanju, slijedi proces ratifikacije u svim državama članicama, kao i u državi kandidatkinji.

Prije toga Evropski parlament mora dati saglasnost na ugovor.

Konačno, svaka članica EU ratifikuje ugovor u skladu sa vlastitim ustavnim procedurama. Upravo se tu za Crnu Goru otvara pitanje francuske procedure i političke spremnosti Pariza da prihvati novo proširenje.

Zbog toga bi se naredni mjeseci mogli pokazati važnim za Podgoricu. Crna Gora mora završiti vlastite reforme, dok će istovremeno pratiti ishod islandskog referenduma i političku situaciju u Francuskoj.

Ako Island 29. augusta podrži nastavak evropskog puta, Crna Gora bi mogla dobiti dodatni argument za zajednički talas proširenja. Međutim, konačna potvrda članstva i dalje će zavisiti od ispunjavanja uslova, jednoglasnosti država članica i njihovih unutrašnjih procedura ratifikacije.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.