Švicarska obavještajna služba je najavila da će konačno otvoriti zapečaćene dosijee o zloglasnom nacističkom ratnom zločincu Josefu Mengeleu, ali bez preciziranja kada će se to dogoditi.
Mengele je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao iz Evrope, ali su godinama postojale glasine da je bio u Švicarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna potjernica. Historičari su više puta tražili pristup švicarskim dosijeima, ali je Švicarska odbila sve te zahtjeve.
Mengele je bio ljekar koji je služio u njemačkim Waffen-SS jedinicama. Bio je raspoređen u nacistički logor smrti Auschwitz, gdje je vršio selekciju onih koji će biti ubijeni u plinskim komorama. Procjena je da je tu ubijen 1,1 milion ljudi, od čega milion Jevreja.
Poznat kao "Anđeo smrti" birao je zatvorenike, prvenstveno djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što bi i njih poslao u smrt. Kao i mnogi drugi visokorangirani nacisti, nakon rata je brzo odbacio uniformu i promijenio ime.
Pod lažnim identitetom u Konzulatu Švicarske u italijanskoj Đenovi izdati su mu putni dokumenti Crvenog krsta, koje je iskoristio za bijeg u južnu Ameriku.
Crveni krst je spomenute dokumente namijenio hiljadama ljudi širom Evrope, koji su tokom rata bili raseljeni ili su ostali bez državljanstva. Do tih dokumenata su uspjeli doći i nacisti, koji su pokušavali izbjeći krivično gonjenje. Crveni krst se kasnije izvinio zbog toga.
Veza sa Švicarskom
Iako je 1949. pobjegao iz Evrope, Mengele je 1956. zimovao na švicarskim Alpima sa svojim sinom Rolfom, što je poznato od 1980-ih.
Zvanično, ostatak života je proveo u južnoj Americi. No, švicarska historičarka Regula Bochsler se oduvijek pitala da li se Mengele vraćao, što je ključno jer je 1959. raspisana potjernica za njim.
Bochsler, istražujući moguću ulogu Švicarske kao tranzitne države za naciste u bjekstvu, otkrila je da je austrijska obavještajna služba u junu 1961. upozorila Švicarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da je možda u Švicarskoj.
Mengelova supruga je u međuvremenu unajmila stan u Cirihu i podnijela zahtjev za stalni boravak.
"Čini se da postoje dokazi da je Mengele 1959. planirao put u Evropu. Zašto je gospođa Mengele unajmila stan u Cirihu", pitala se Bochsler u razgovoru za BBC.
Stan je bio u skromnom predgrađu, iako je porodica Mengele imala dovoljno novca za nešto mnogo luksuznije. Međutim, stan je bio blizu međunarodnog aerodroma.
Bochsler je imala uvid u dosijee ciriške policije, prema kojima je unajmljeni stan 1961. bio pod prismotrom. Policija je zabilježila da je gospođa Mengele vozila Volkswagen u pratnji neidentifikovanog muškarca.
Hapšenje traženog ratnog zločinca, što je Mengele bio 1961. godine, zahtijevalo bi uključenost švicarske policije. Zbog toga je Bochsler 2019. podnijela zahtjev Švicarskom saveznom arhivu da dobije uvid u njihove dosijee. Njen zahtjev je odbijen.
Dosijei su zapečaćeni do 2071. zbog nacionalne sigurnosti i zaštite šire porodice. Bochsler nije ni prva ni posljednja čiji je zahtjev odbijen. Njen kolega historičar Gérard Wettstein je također pokušao, ali je i on dobio odbijenicu.
"To je djelovalo suludo. Sve dok su zapečaćeni do 2071. podgrijava teorije zavjere jer svi kažu da sigurno imaju nešto da sakriju", naveo je Wettstein.
On je osporio ovu odluku tuživši švicarske vlasti, što je skup proces za koji je sredstva prikupio preko grupnog finansiranja (crowdfunding).
"Za samo nekoliko dana prikupili smo 18.000 franaka (36.000 KM)", ukazao je.
Promjena odluke
Ipak, Švicarska obavještajna služba je konačno promijenila odluku.
"Podnositelju žalbe (Wettsteinu) bit će odobren pristup dosijeu, pod uslovima i zahtjevima koji tek trebaju biti definisani", nagovijestili su.
