Evropski partneri više ne mogu ignorirati političke probleme s kojima se suočava njemački kancelar Friedrich Merz.
Nakon niza ponižavajućih izbornih poraza, na kojima je krajnja desnica ostvarila historijske rezultate, te unutrašnjeg sukoba u vladajućoj koaliciji zbog politike socijalne zaštite, evropske vlade počele su se pripremati i za mogućnost da Merz bude prisiljen napustiti kancelarsku funkciju ili da ga politička kriza u Njemačkoj ozbiljno zaokupi tokom ključnih mjeseci koji slijede.
Prema navodima pet diplomata i zvaničnika upoznatih s razgovorima, dvije evropske vlade već su održale interne sastanke na kojima su razmatrani mogući efekti završetka Merzovog kancelarskog mandata na donošenje odluka u Evropskoj uniji.
Takav razvoj događaja u evropskim prijestolnicama ne smatraju beznačajnim. Merz predvodi najveću ekonomiju Evropske unije i glavni je pregovarač među bogatijim državama koje zahtijevaju ograničavanje potrošnje u predloženom sedmogodišnjem budžetu EU vrijednom dva biliona eura. Istovremeno je jedan od glavnih zagovornika evropskih napora za zaštitu teške industrije.
„Svaka rasprava o njemačkom kancelaru slabi ulogu Njemačke u EU i svijetu“, rekao je Wilhelm Gebhard, zastupnik u Bundestagu i zvaničnik Merzovog CDU-a.
Situaciju dodatno komplikuju politički problemi u Francuskoj, gdje krajnja desnica također jača, dok zemlju naredne godine očekuju predsjednički izbori. Zbog toga u Briselu postoji malo interesa za mogućnost da se Njemačka, historijski drugi ključni politički motor Evropske unije, okrene unutrašnjim problemima ili dodatno zakomplicira važne evropske pregovore.
Razmatranje mogućih scenarija dolazi nakon višemjesečnih neujednačenih poruka iz Berlina o evropskim politikama, uključujući pitanja emisija iz automobila i predložene zabrane korištenja društvenih mreža za djecu. Čak i ako Merz ostane kancelar, politička previranja već otežavaju djelovanje Njemačke u najvažnijim evropskim pitanjima.
Najnepovoljniji scenario za Brisel bila bi Njemačka bez funkcionalnog političkog vodstva ili vlada koju bi predvodila krajnja desnica. Međutim, takav razvoj događaja kratkoročno se smatra malo vjerovatnim jer nijedna od glavnih stranaka ne želi prijevremene izbore u trenutku kada Alternativa za Njemačku, AfD, bilježi snažnu podršku u istraživanjima javnog mnijenja.
„Svi koalicioni partneri znaju da bi mogli mnogo izgubiti na prijevremenim izborima. Zato očekujem da će ostati zajedno i nekako nastaviti dalje“, rekla je Hannah Neumann, zastupnica opozicionih Zelenih u Evropskom parlamentu i članica parlamentarnih odbora za sigurnost i vanjske poslove.
Ako bi Merz ipak bio prisiljen podnijeti ostavku zbog pada popularnosti, očekuje se da bi ga odmah zamijenio političar iz njegovog CDU-a ili iz koalicionog SPD-a. Jedan evropski diplomata ocijenio je da bi zbog toga Brisel mogao računati na to da će u Njemačkoj „uvijek neko biti na čelu“.
Ljudi upoznati s Merzovim razmišljanjem tvrde da ga domaći problemi neće navesti da smanji angažman u evropskim poslovima.
„Drugi političari možda bi rekli: 'U redu, manje ću se baviti evropskom politikom.' Kod njega je upravo suprotno. To mu je dodatni podsticaj da pokaže liderstvo u Evropi“, rekao je izvor upoznat s kancelarovim stavovima.
Međutim, Merzova politička slabost u Njemačkoj mogla bi neposredno otežati postizanje kompromisa o narednom sedmogodišnjem budžetu EU. Dvojica diplomata upozorila su da bi kancelar mogao dodatno zaoštriti stav Berlina kako bi pokušao ostvariti političku pobjedu koju bi mogao predstaviti njemačkoj javnosti.
Merz je vodeći zagovornik zahtjeva država koje žele manji evropski budžet, o kojem evropski lideri namjeravaju postići dogovor do kraja godine. Tražio je smanjenje potrošnje za „stotine milijardi eura“. Njemačka, Švedska, Finska, Danska, Austrija i Nizozemska zahtijevaju ukupno smanjenje budžeta, dok zemlje koje iz evropskog budžeta dobijaju više nego što u njega uplaćuju, poput Poljske i Rumunije, žele zaštititi svoj udio.
Jedan diplomata smatra da nijedan mogući Merzov nasljednik „ne bi mogao biti fleksibilniji od Merza“, ali upozorava da postoji opasnost da kancelar pokuša demonstrirati vlastito viđenje liderstva u Briselu u nadi da će time poboljšati politički položaj kod kuće.
Diplomata druge države ocijenio je da je Merz „politički slab kod kuće“, zbog čega ima manje prostora za kompromis i mora pokazati rezultat, između ostalog insistiranjem na što većem smanjenju evropskog budžeta.
Merzovi saveznici, međutim, upozoravaju da njegovo djelovanje na međunarodnoj sceni može imati efekta samo ako iza njega postoji stabilna vladajuća koalicija.
„Snaga ne dolazi samo iz velikih nastupa u Briselu nego prije svega iz stabilnosti, pouzdanosti i sposobnosti provođenja odluka kod kuće. Upravo toga trenutno nema“, rekao je zastupnik CDU-a u Bundestagu Fabian Gramling.
Prema njegovim riječima, utjecaj Njemačke u Evropi zavisi i od toga koliko savezna vlada kod kuće djeluje jedinstveno i sposobno donositi odluke.
Sukobi između CDU-a i SPD-a već su oslabili sposobnost Berlina da utvrdi jedinstven stav o pitanjima od ključnog nacionalnog značaja.
Tokom 2025. godine, dok je Brisel ponovo pregovarao o planiranom postepenom ukidanju automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, pod snažnim pritiskom utjecajne njemačke automobilske industrije, njemački zvaničnici i diplomate nisu uspijevali iznijeti jasan zajednički stav. Ministri desnog centra željeli su ukidanje te politike, dok su njihove kolege lijevog centra insistirale na njenom očuvanju.
Na kraju su se u pitanje uključili njemački konzervativci na visokim funkcijama u Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropske narodne stranke Manfred Weber, nakon čega je prijedlog povučen u posljednjem trenutku.
Još jedno pitanje oko kojeg koalicija nije uspijevala postići saglasnost odnosilo se na moguću zabranu korištenja društvenih mreža za djecu, jednu od važnijih inicijativa von der Leyen na nivou cijele Evropske unije. Iako je Merz početkom godine lično podržao tu ideju, on i njegovi politički saveznici više od šest mjeseci nisu uspijevali dogovoriti konkretnu starosnu granicu koju bi Njemačka zastupala tokom konsultacija Evropske komisije.
Merzovi unutrašnjopolitički problemi prelijevali su se na evropski nivo i prije posljednje krize. Prošle godine iznenadio je druge lidere EU zahtjevom da samit, koji je trebao biti posvećen geopolitici i drugim važnim pitanjima, umjesto toga u prvi plan stavi spašavanje evropske teške industrije od konkurencije iz SAD-a i Kine.
Njemačka je prošle godine izgubila oko 124.100 radnih mjesta u industriji, prema analizi EY-a, a njemačka vlada strahuje da deindustrijalizacija doprinosi rastu podrške Merzovim političkim protivnicima na krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici. I druge evropske prijestolnice dijele zabrinutost zbog stanja industrije, ali Merz insistira da to pitanje bude među glavnim temama budućih evropskih samita.
Ni unutar vlastitog CDU-a, međutim, nije uspio postići saglasnost o tome kako odgovoriti na problem. Dok Evropska komisija priprema snažniji odgovor na, kako smatra, nepoštene kineske trgovinske prakse, ministrica vanjskih poslova Katherina Reiche, također članica CDU-a, smatra se opreznijom kada je riječ o odnosima s Pekingom i interesima velikih njemačkih industrijskih kompanija poput Volkswagena i BASF-a koje posluju s Kinom.
Njemački ambasador pri Evropskoj uniji Thomas Ossowski u četvrtak je, u govoru povodom 36 godina od njemačkog ujedinjenja, evropskim diplomatama i zvaničnicima poručio da je jedinstvo danas posebno važno.
„Kad god slavimo njemačko jedinstvo, slavimo i evropsko jedinstvo. A to jedinstvo nam je sada potrebnije nego ikada“, rekao je Ossowski.
