EU sprema „Super utorak“ proširenja: Četiri zemlje mogle bi napraviti nove korake 13. oktobra

Evropska unija mogla bi 13. oktobra imati još jedan „Super utorak“ proširenja, tokom kojeg bi četiri države kandidati istovremeno napravile konkretne korake u pristupnim pregovorima.

Prema informacijama urednika Radija Slobodna Evropa za Evropu Rikarda Jozwiaka, takav scenarij moguć je ukoliko pripreme i dogovori unutar EU budu tekli prema planu.

Ukrajina bi tog dana mogla otvoriti dva pregovaračka klastera, a isti korak predviđen je i za Moldaviju.

Crna Gora, koja je najdalje odmakla u procesu pristupnih pregovora, mogla bi zatvoriti tri pregovaračka poglavlja.

Napredak bi mogla zabilježiti i Albanija, za koju se priprema zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja.

„Potencijalno izgleda kao još jedan 'Super utorak' proširenja EU 13. oktobra, ako sve bude išlo glatko“, objavio je Jozwiak.

Ukoliko plan bude realizovan, 13. oktobar donio bi istovremeni pomak četiri države na putu prema članstvu u EU – Ukrajine i Moldavije kroz otvaranje novih klastera te Crne Gore i Albanije kroz zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Bosne i Hercegovine, međutim, nema među državama za koje su najavljeni novi pregovarački koraci.

Razlog nije to što EU nije donijela političku odluku o otvaranju pregovora s BiH. Evropsko vijeće je još u martu 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore, ali je istovremeno zadužilo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir koji će Vijeće usvojiti kada BiH ispuni relevantne preostale obaveze.

Više od dvije godine kasnije, BiH još nije došla do formalnog početka pristupnih pregovora. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju kao ključne preostale korake navela završetak i usvajanje reformskih zakona u oblasti pravosuđa, u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača.

Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca u maju je bio još direktniji. Poručio je da bez usvajanja Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima u skladu s evropskim standardima, kao i bez imenovanja glavnog pregovarača, neće biti moguće formalno pokrenuti pristupne pregovore.

I predsjednik Evropskog vijeća António Costa tokom posjete Sarajevu 1. juna poručio je bh. vlastima da su „samo nekoliko koraka“ udaljene od naredne konkretne faze otvaranja pregovora. Kao prioritete je izdvojio dvije preostale reforme pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača.

To BiH trenutno stavlja u bitno drugačiji položaj od Crne Gore i Albanije, ali i Ukrajine i Moldavije. Prema službenom pregledu Evropske komisije, Albanija, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija nalaze se među zemljama s otvorenim pristupnim pregovorima, dok je BiH još evidentirana među kandidatima čiji pregovori nisu formalno pokrenuti.

Zbog toga BiH trenutno ne može doći u situaciju da 13. oktobra otvara klaster poput Ukrajine i Moldavije, niti da zatvara pregovaračka poglavlja poput Crne Gore i Albanije. Prije toga mora završiti korake potrebne za formalno pokretanje pregovora i ući u samu pregovaračku strukturu EU.

Zaostajanje BiH više nije samo tehničko pitanje. Soreca je u junu otvoreno rekao da druge zemlje regiona ostvaruju „impresivan napredak“, dok Bosna i Hercegovina zaostaje, posebno ukazujući na slabosti u oblasti vladavine prava.

Tako bi 13. oktobar mogao dodatno pokazati koliko su se putevi država kandidata razdvojili: dok Crna Gora i Albanija zatvaraju dijelove pregovaračkog procesa, a Ukrajina i Moldavija otvaraju nove klastere, BiH još pokušava završiti političke i zakonske obaveze potrebne da pregovore koje je Evropsko vijeće odobrilo prije više od dvije godine konačno i formalno započne.