Ovogodišnja suša ostavila je ozbiljne posljedice na poljoprivredu u Semberiji, jednoj od najvažnijih ratarskih oblasti u Bosni i Hercegovini. Dug period bez padavina, visoke temperature i vreli vjetrovi posebno su pogodili kukuruz, koji je na brojnim parcelama prerano završio vegetaciju, piše 6yka.com.
Listovi su se osušili, klipovi ostali sitni, a procjene proizvođača ukazuju da će prinosi biti znatno manji od očekivanih. Na parcelama bez navodnjavanja šteta je već sada procijenjena na više od polovine očekivanog roda, dok pojedini proizvođači govore i o gubicima od 80 posto.
Miladin Savić iz Amajlija ove godine zasijao je oko 30 hektara kukuruza. Na parceli uz Drinu, kaže, uspjet će spasiti dio roda za silažu, ali je i tamo šteta oko 50 posto. Na drugoj parceli situacija je mnogo teža.
„Ova druga parcela, od nje nema ništa. Šteta je već sada oko 80 posto. Tu smo potpuno na gubitku“, rekao je Savić.
Gubitak kukuruza ugrožava i stočare
Problem za Semberiju nije samo u smanjenom prihodu ratara. Kukuruz je jedna od ključnih kultura za stočnu proizvodnju, pa njegov podbačaj direktno pogađa proizvođače mlijeka i mesa.
Savić, koji se bavi i stočarstvom, kaže da će zbog manjka vlastite hrane za životinje morati kupovati dodatne količine stočne hrane.
„Izgubili smo i uloženo u sjetvu, izgubićemo dodatno jer ćemo morati kupovati hranu za grla, a po svemu sudeći izgubićemo i na mljekarskoj proizvodnji, jer nećemo imati kvalitetnu hranu, pa će proizvodnja pasti“, kaže Savić.
Istovremeno, navodi, otkupna cijena mlijeka dodatno je opteretila proizvodnju.
„Ja sada dobijam 60 feninga za litar mlijeka, a nekada je bilo oko 90“, rekao je Savić, dodajući da bi na jesen mogao biti primoran rasprodati dio stoke ukoliko se gubici nastave.
Takav razvoj događaja mogao bi pokrenuti lančanu reakciju: manji prinosi kukuruza znače manje domaće stočne hrane, veće troškove za stočare, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, a na kraju i veći pritisak na cijene hrane.
Ni soja nije pošteđena
Suša nije pogodila samo kukuruz. Na brojnim parcelama soja je prestala razvijati biljnu masu prije vremena. Biljke su ostale niske, broj mahuna je manji, a zrno sitnije.
Povrtari pokušavaju spasiti proizvodnju gotovo svakodnevnim navodnjavanjem, dok voćari upozoravaju da će dugotrajni toplotni talasi utjecati i na kvalitet plodova.
Navodnjavanje, međutim, dodatno povećava troškove proizvodnje. Pumpe zahtijevaju više električne energije ili goriva, a povećavaju se i troškovi rada i održavanja opreme.
Dragiša Maletić iz Semberije već tri decenije bavi se proizvodnjom povrća i žitarica. Kaže da je ovogodišnja sjetva bila znatno skuplja nego ranije.
„Sjetva je bila duplo skuplja nego prošle godine. A onda je krenula suša i došli smo u situaciju da svaki dan moramo zalijevati kako bismo spasili bar nešto od roda“, kaže Maletić.
Prema njegovim riječima, cijene proizvoda ne prate rast troškova.
„Ne samo da nećemo uspjeti vratiti uložena sredstva, nego će nam trebati bar dvije godine da se oporavimo od gubitaka. O zaradi više i ne razmišljamo. Došli smo u situaciju da ne znamo šta ćemo“, kaže Maletić.
Navodnjavanje postalo pitanje opstanka
