Studenti uvode nova pravila u Srbiji: Ko će zaista odlučivati o premijeru, ministrima i potezima buduće vlade?

Nakon izborne pobjede Studentske liste u Srbiji, u središtu političkih razgovora našlo se pitanje načina na koji će funkcionisati buduća vlast. Studentski pokret namjerava zadržati neposredan uticaj na izbor premijera, ministara i predsjednika Narodne skupštine, ali će izabrani zastupnici i članovi vlade svoje dužnosti obavljati u skladu s Ustavom i zakonima Srbije.

Riječ je o modelu političkog odlučivanja koji se znatno razlikuje od dosadašnje prakse, u kojoj su ključne odluke uglavnom donosila stranačka rukovodstva i predsjednici političkih partija.

Prema informacijama koje su potvrdili predstavnici Studentske liste, o kandidatima za najviše državne funkcije zajednički odlučuju studentski plenumi fakulteta i univerziteta te izabrani zastupnici Studentske liste.

Kandidati su prije izbora potpisali izjave o odgovornosti prema studentskom pokretu, kojima su prihvatili obavezu provođenja njegovog programa. Studentski predstavnici tvrde da bi kršenje preuzetih obaveza značilo da je potpisnik podnio ostavku.

Međutim, takav politički dogovor otvara pitanje njegove primjene u institucijama. Prema Ustavu Srbije, zastupnici samostalno raspolažu svojim mandatima, dok vladu bira i razrješava Narodna skupština. Zbog toga se političke obaveze prema studentskom pokretu moraju razlikovati od ustavnih procedura za izbor i smjenu državnih funkcionera.

Dodatna dilema odnosi se na brzinu odlučivanja. Studentski pokret zasniva svoj rad na raspravama i izjašnjavanju plenuma, dok izvršna vlast svakodnevno donosi odluke koje često zahtijevaju brzo postupanje.

Jedan od budućih zastupnika Studentske liste, koji je za beogradski sedmičnik Vreme govorio pod uslovom anonimnosti, upozorio je na razlike između neposredne demokratije, kakvu praktikuju studenti, i predstavničkog sistema na kojem počiva parlamentarna vlast.

Prema njegovim riječima, vlada će morati donositi odluke o kojima neće uvijek biti moguće prethodno organizovati izjašnjavanje studentskih plenuma.

Politikolog Ognjen Gogić smatra da studentski pokret uvodi način političkog organizovanja s kojim se Srbija do sada nije susretala.

On podsjeća da su mnogi sumnjali da pokret bez prepoznatljivog lidera i klasične stranačke hijerarhije može pobijediti Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku, ali da su izborni rezultati pokazali drugačije.

Gogić očekuje da će studenti i izabrani zastupnici zajednički utvrditi prijedloge za sastav vlade, nakon čega će odluke biti donesene kroz propisane parlamentarne procedure.

Za razliku od prethodnih vlasti, kada su se političke odluke, prema njegovoj ocjeni, uglavnom donosile u uskom krugu oko predsjednika države ili stranačkih lidera, budući premijer i ministri mogli bi imati znatno veću samostalnost u svakodnevnom radu.

Ipak, ta samostalnost ne bi podrazumijevala odstupanje od programa Studentske liste.

Gogić smatra da studentski pokret neće neposredno upravljati svakom odlukom vlade, nego će od njenih članova očekivati provođenje prethodno usaglašenih programskih ciljeva.

Kao primjer navodi planirano formiranje tužilačke policije, što je jedan od prijedloga Studentske liste. Nakon političkog dogovora o tom cilju, nadležni ministri trebali bi pripremiti zakonska i organizaciona rješenja za njegovu realizaciju.

Prema Gogićevoj procjeni, većina odluka moći će se donositi kroz redovne konsultacije između vlade, zastupnika i studentskog pokreta, dok bi hitne situacije zahtijevale samostalnije postupanje izvršne vlasti.

Očekuje i da će Studentska lista zadržati političko jedinstvo tokom uspostavljanja nove vlasti, posebno imajući u vidu predsjedničke izbore koji bi trebali biti održani krajem godine.

O odnosu studentskog pokreta i budućih državnih institucija govorio je i Dejan Šoškić, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i jedan od kandidata Studentske liste.

Šoškić je u emisiji Utisak nedjelje potvrdio da je upoznat s dogovorom o budućem predsjedniku Narodne skupštine, ali nije želio otkriti njegovo ime, navodeći da nije ovlašten da tu informaciju prvi saopći javnosti.

Objasnio je da je izbor državnih funkcionera rezultat stalne komunikacije studentskih predstavnika i kandidata koji su osvojili zastupničke mandate.

Prema njegovim riječima, studenti su razvili sistem unutrašnjeg demokratskog odlučivanja koji je već primijenjen prilikom sastavljanja izborne liste od 250 kandidata.

Sličan postupak koristi se i pri razmatranju kandidata za premijera i ministre. Za svako ministarsko mjesto razmatra se više osoba, kao i više mogućih kandidata za mandatara.

Šoškić je naglasio da će izabrani zastupnici, nakon konstituisanja Narodne skupštine, imati ustavnu samostalnost u odlučivanju.

„Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces koji krasi sve uređene zemlje u svijetu, gdje će poslanici raditi svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom, a vlada će imati svoja ovlašćenja“, izjavio je Šoškić.

Istovremeno je istakao da će između studentskog pokreta i izabranih predstavnika ostati uspostavljena neposredna komunikacija, kao i saglasnost o programskim ciljevima.

Na pitanje mogu li kandidati odbiti funkcije koje im studentski pokret ponudi, odgovorio je da je riječ o interaktivnom procesu u kojem se prijedlozi usaglašavaju kroz razgovore.

Šoškić je potvrdio i da će budući premijer i ministri biti obavezni poštovati programska opredjeljenja koja su prihvatili potpisivanjem izjava o odgovornosti.

To, prema njegovom objašnjenju, neće značiti ukidanje njihove ustavne samostalnosti, nego političku obavezu da djeluju u okviru programa na osnovu kojeg su dobili povjerenje birača.

Dok se očekuje konstituisanje Narodne skupštine Srbije, studentski pokret i izabrani zastupnici nastavljaju razgovore o kadrovskim rješenjima za novu vlast.

Ime budućeg predsjednika parlamenta još nije zvanično saopćeno, a javnosti nisu predstavljeni ni konačni prijedlozi za mandatara i sastav vlade.