Španski poslovni sektor s oprezom prati zaoštravanje odnosa između Madrida i Vašingtona, nakon što je vlada premijera Pedra Sáncheza odbila dozvoliti američkim vojnim avionima da koriste zajedničke vojne baze u Španiji za napade na Iran. Taj potez otvorio je politički sukob koji bi mogao prerasti u ozbiljan ekonomski spor između dvije zemlje.
Američki predsjednik Donald Trump i ministar finansija Scott Bessent ranije ove sedmice zaprijetili su potpunim prekidom trgovinskih odnosa sa Španijom kao odgovor na odluku Madrida. Iako je Španija dio jedinstvenog evropskog tržišta koje funkcioniše kao zajednički trgovinski blok od 27 država, kompanije u zemlji pokušavaju procijeniti kakve bi posljedice eventualne američke mjere mogle imati.
Posebnu zabrinutost izaziva energetska zavisnost. Sjedinjene Američke Države su najveći snabdjevač Španije fosilnim gorivima. Više od 15 posto španskog uvoza nafte prošle godine dolazilo je iz SAD-a, dok je u januaru čak 44 posto uvoza ukapljenog prirodnog gasa poticalo iz Amerike. U trenutku rasta cijena energije zbog rata na Bliskom istoku, prekid takvog snabdijevanja mogao bi imati ozbiljne posljedice.
Iako američko tržište čini manje od pet posto ukupnog španskog izvoza, pojedine industrijske regije bile bi znatno pogođene. Među njima je i Baskija, snažan industrijski centar zemlje.
“Otprilike osam posto našeg izvoza ide direktno u Sjedinjene Države. Moramo vidjeti kako bi se eventualna promjena politike primijenila, ali sve što bi uticalo na energetski ili automobilski sektor, kao i na mašinsku industriju, čelik i aluminij, bilo bi razlog za zabrinutost”, rekao je šef vanjskih poslova baskijske vlade Ander Caballero.
On je upozorio da su proizvodi iz te regije dio širih evropskih industrijskih lanaca u kojima učestvuju velike kompanije iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije. “Iako su Sjedinjene Države tek naš četvrti najveći trgovinski partner, potencijalni udar mogao bi iznositi i do milijardu eura”, rekao je Caballero.
Predsjednik Baskije Imanol Pradales sazvao je hitni sastanak regionalne grupe za odbranu industrije kako bi se koordinirale mjere zaštite od mogućih ekonomskih posljedica sukoba na Bliskom istoku i američkih trgovinskih mjera. Ta grupa osnovana je prije godinu dana kako bi ublažila uticaj američkih carinskih politika.
“Baskija ne može kontrolirati globalne geopolitičke okolnosti, ali možemo brzo reagirati kako bismo zaštitili našu industriju. Brzina naše reakcije odredit će razmjere posljedica”, rekao je Pradales.
Strah u poslovnim krugovima dodatno podstiče činjenica da Vašington raspolaže širokim spektrom ekonomskih instrumenata. Osim carina, američka administracija već je koristila sankcije i ograničenja pristupa dolaru kao sredstvo političkog pritiska na druge države.
