Američki general u penziji Ronald J. Johnson kandidat je za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini.
Johnson nije karijerni diplomata, nema prethodno diplomatsko iskustvo u Bosni i Hercegovini niti na Zapadnom Balkanu, ali iza sebe ima više od četiri decenije iskustva u vojsci, međunarodnoj sigurnosti i odbrambenoj politici.
Prema podacima Bijele kuće, Johnson je "istaknuti vojni lider, stručnjak za međunarodnu sigurnost i strateški savjetnik sa više od četiri decenije profesionalnog iskustva".
Penzionisan je u činu brigadnog generala, a u američkom Marinskom korpusu služio je od 1975. do 2010. godine. Tokom karijere obavljao je zadatke na Bliskom istoku, u Evropi, na Karibima i u Centralnoj Aziji, a bio je i vojni posmatrač Ujedinjenih naroda u Libanu i na Sinaju.
Nakon penzionisanja ostao je aktivan u oblastima sigurnosti i odbrane.
Posebnu pažnju privukao je njegov autorski tekst za Washington Reporter iz prošle godine, u kojem se zalagao za jačanje američke proizvodnje naoružanja kroz saradnju sa saveznicima. U tom kontekstu direktno je spomenuo i Bosnu i Hercegovinu.
Takva ideja ima uporište i u potencijalima domaće namjenske industrije. Stručnjak za vojnu industriju Berko Zečević ranije je za DW govorio o mogućnosti povećanja proizvodnje u fabrici "Pretis" u Vogošći, uz dodatne investicije i angažovanje novih kapaciteta. Prema njegovim procjenama iz 2024. godine, proizvodnja bi mogla biti povećana na oko 100.000 projektila godišnje.
Za razvoj takve saradnje potrebno je stabilno političko i sigurnosno okruženje, pa su očekivanja od mogućeg novog američkog ambasadora u BiH različita.
U Rs očekuju manje intervencionizma
Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Nina Sajić smatra da je još nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. godine očekivala manje jednostran pristup američke politike prema Balkanu i veću spremnost Washingtona da sasluša i srpsku perspektivu.
Sajić smatra da se više od godinu i po kasnije mogu uočiti određeni signali u tom pravcu.
Za nju bi ključna promjena bila da se BiH prestane posmatrati "gotovo isključivo kroz jedan, sarajevski politički filter", te da se entitet Republika Srpska i njeni legitimni predstavnici tretiraju kao sagovornici s kojima se direktno razgovara, piše srbijanski Danas.
Ukoliko bi dolazak Johnsona bio dio šireg pristupa Trumpove administracije, Sajić očekuje promjene prvenstveno u metodama američke diplomatije – manje intervencionizma u unutrašnja politička pitanja i više insistiranja na direktnom dijalogu i dogovoru domaćih političkih aktera.
To bi, prema njenom mišljenju, moglo pozitivno utjecati i na odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Dugogodišnja praksa u kojoj pojedini domaći politički akteri očekuju intervenciju međunarodnih predstavnika, smatra Sajić, nije podsticala kompromis, već je često smanjivala potrebu za njim i stvarala svojevrsnu "kulturu zavisnosti od međunarodne intervencije".
