U Srbiji je obavezni vojni rok ukinut 1. januara 2011. godine, od kada u vojsku idu samo oni koji to žele.
Trinaest godina nakon što je prešla na profesionalnu vojsku, a obavezni vojni rok stavila ad acta, u Srbiji je pokrenuta inicijativa da se on ponovo uvede.
Inicijativu je pokrenuo Generalštab Vojske Srbije i prijedlog podnio 4. januara predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
U obrazloženju Vojska je navela da prijedlog dolazi "nakon detaljnog razmatranja opće sigurnosne situacije i savremenih izazova sa kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja".
Detalji o kojim izazovima je riječ nisu precizirani.
Pitanja bez odgovora
Pored toga, saopćeno je i da prijedlog dolazi sa ciljem "podizanja odbrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz podmlađivanje i unaprijeđenje popune i obučenosti aktivnog i rezervnog sastava".
Dan kasnije, ministar odbrane Srbije Miloš Vučević, pojasnio je u izjavi za TV Pink da vraćanje obaveznog vojnog roka "nije poziv ni na kakve sukobe niti spremanje za ratove, već na čuvanje države".
Za Vojni sindikat Srbije riječ je o "politikantskom potezu", za koji nema valjanog objašnjenja, jer javnosti nije dat odgovor na ključno pitanje: kako će se i gdje obavezni vojni rok sprovoditi.j
"Oni su rekli da treba biti do četiri mjeseca, ali mi ne znamo da li će ti ljudi služiti u jedinicama vojske ili će ići u centre za obuku kao što je to sada slučaj sa mladićima i djevojkama koji služe dobrovoljno", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Novica Antić, predsjednik Vojnog sindikata Srbije.
Postavlja se pitanje i koliko bi obavezno služenje vojnog roka koštalo građane Srbije i da li za to postoji dovoljno kapaciteta.
Odliv kadrova u vojsci kao višegodišnji problem
Da u vojsci postoji problem sa popunjavanjem jedinica, svjedoči Novica Antić iz Vojnog sindikata Srbije. Prema njegovim riječima, procjene su da vojsci nedostaje 10.000 regruta na godišnjem nivou.
"Kao sindikat smo na to više puta ukazivali, prvenstveno zbog lošeg materijalnog i socijalnog položaja zaposlenih, loših primanja i uslova rada i činjenica je da taj problem postoji", kaže Antić za RSE.
Ima prečih stvari
Međutim, rješenje za to ne vidi u ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
"Ako bi se unaprijedio položaj vojske, da se vojni poziv učini popularnijim, kako bi se naše jedinice popunjavale, u tom slučaju ne bismo imali potrebu za vraćanjem vojnog roka na ovaj način".
Ukazuje da je čudno što inicijativa dolazi u vrijeme kada je Vlada u tehničkom mandatu a Skupština raspuštena, kao i da je prije uvođenja obaveznog vojnog roka neophodno da se izmijeni čitav niz zakona.
"Ja mislim da je samo u pitanju politikanstvo i prikupljanje jeftinih političkih poena, ili možda čak skretanje pažnje sa neke bitne teme koja u ovom trenutku opterećuje našu zemlju", ocijenio je Antić.
Ne postoje zvanični podaci o tome koliko Vojska Srbije ima aktivnih vojnika.
Prema nezvaničnim procjenama, taj broj kreće se između 22 i 25 hiljada.
Ovo nije prvi put da vlast u Srbiji pokreće pitanje ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je o tome govorio 2022. i ranije, 2018. godine.
U Predsjedništvu nisu odgovorili na upit RSE da li će predsjednik Aleksandar Vučić odobriti inicijativu Generalštaba.
Ukoliko bi je odobrio, odluku bi morali potvrditi poslanici u Skupštini, kao što je to bio slučaj i kada je ukinuto obavezno služenje vojnog roka.
Koliko bi koštalo?
U Srbiji je obavezni vojni rok ukinut 1. januara 2011. godine, od kada u vojsku idu samo oni koji to žele.
Nije poznato koliko bi u ovom trenutku koštalo njegovo ponovno uvođenje.
Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na to pitanje na upit RSE i da li je taj trošak predviđen budžetom za 2024. godinu.
Prethodnih godina predstavnici vlasti izlazili su sa različitim procjenama troškova.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 2018. izašao sa procjenom da bi ponovno vraćanje obaveznog vojnog roka koštalo od 90 do 130 miliona eura godišnje u zavisnosti od toga da li bi obuka trajala tri ili šest mjeseci.
To predstavlja deseti dio ukupnog budžeta koji je predviđen za Ministarstvo odbrane i Vojsku Srbije budžetom za 2024. godinu a koji iznosi 1,3 milijarde eura.
Prema analizi Ministarstva odbrane koju je 2016. poslanicima u Skupštini predstavio tadašnji ministar odbrane Zoran Đorđević, vraćanje obaveznog vojnog roka koštalo bi oko 600 miliona eura, što bi predstavljalo 40 odsto ukupnog planiranog budžeta za odbranu za 2024.
Malo zemalja u Evropi sa obaveznim vojnim rokom
U slučaju da aktuelna vlast odluči da služenje vojnog roka vrati u redovne okvire, Srbija će se naći među rijetkim zemljama Evrope, poput Švedske, Litvanije ili Gruzije, koje su tu obavezu ukinule, pa ponovo uvele.
Evropske zemlje koje nisu ukidale obavezan vojni rok su Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Rusija, Belorusija, Ukrajina, Grčka i Kipar.
Kakva se poruka šalje?
Bivšeg diplomatu Nikolu Lunića, iz beogradskog nevladinog Vijeća za strateške politike inicijativa Generalštaba ne iznenađuje, jer se, kako kaže "periodično ponavlja".
"Ali po pravilu bez detaljnog obrazloženja, analiza i posljedica", ocjenjuje Lunić za RSE.
On dodaje da inicijativa "samo ukazuje da se Vojska Srbije suočava sa nagomilanim problemima popune jedinica, što dalje implicira da aktuelni menadžement to nije u stanju riješiti".
"Opća vojna obaveza je stvar prošlosti i samo profesionalan vojnik može efikasno odgovoriti na savremene sigurnosne prijetnje. Aktuelni sukobi su pokazali da su moderni borbeni sistemi nametnuli tehnološki sofisticirane rizike na koje regruti nisu u stanju odgovoriti", pojašnjava Lunić.
Na pitanje da li se na ovaj način šalje i politička poruka i kome kao i da li bi podstaklo tenzije u regionu, Lunić odgovara da će povećanje vojnih sposobnosti Srbije kroz veći regrutni kontigent "bez sumnje izazvati pažnju u regionu i u Evropi, a možda i reakciju u sličnom odgovoru".
"Tenzije u regionu sa nezavršenom historijom su uvijek problematične, a ovaj potez bi dodatno urušio potencijal povjerenja", ocijenio je on.
Srbija vojno neutralna, sarađuje i sa NATO i sa Rusijom
Srbija se deklarira kao vojno neutralna, a vojnu neutralnost unijela je i u Strategiju odbrane i Stretagiju nacionalne sigurnosti, koje su usvojene u Skupštini 2019. godine.
Zvaničnici Srbije u svojim izjavama ističu da Srbija nema i neće imati namjere da se pridruži NATO, sa kojim sarađuje od 2006. kroz Partnerstvo za mir.
Srbija je rijetka država zapadnog Balkana koja se ne želi pridružiti tom vojnom bloku.
Uprkos upozorenjima iz Brisela i Vašingtona da bi kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji trebala uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa evropskom, zvanični Beograd sa Moskvom ima razvijenu vojno-tehničku saradnju.
Tu saradnju zvaničnici u Srbiji nisu prekidali ni nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
