Građani trećih zemalja koji godinama žive i rade u Sloveniji mogli bi ostati bez prava glasa na lokalnim izborima, nakon što su podržane izmjene Zakona o lokalnim izborima. Ova odluka izazvala je brojne reakcije, a nekoliko udruženja već je pokrenulo akciju prikupljanja potpisa kako bi pokušali zaustaviti njeno stupanje na snagu, piše moja dijaspora.
Slovenija je godinama bila jedna od evropskih država koja je državljanima trećih zemalja sa stalnim boravkom omogućavala da učestvuju na lokalnim izborima. To je značilo da mogu glasati za gradonačelnike i članove općinskih vijeća u sredinama u kojima žive, rade i plaćaju poreze, iako nisu imali pravo učestvovati na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima.
Međutim, Vlada Republike Slovenije predložila je izmjene Zakona o lokalnim izborima kojima se upravo to pravo ukida. Izmjene su sredinom juna dobile podršku na sjednici parlamentarnog Odbora za unutrašnje poslove, a protivnici zakona smatraju da se radi o ozbiljnom ograničavanju političkih prava ljudi koji su dio slovenskog društva već dugi niz godina.
Pravo koje traje više od 20 godina
Prema dosadašnjem zakonskom rješenju, državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom mogli su glasati na lokalnim izborima, ali nisu mogli biti kandidati za gradonačelnike niti članove općinskih vijeća. Dakle, imali su samo aktivno biračko pravo na lokalnom nivou.
Zagovornici zadržavanja tog prava ističu da lokalni izbori direktno utiču na svakodnevni život svih stanovnika jedne općine, bez obzira na njihovo državljanstvo. Smatraju da ljudi koji godinama žive u Sloveniji, plaćaju poreze, školuju djecu i koriste lokalne javne usluge trebaju imati mogućnost odlučivati o pitanjima koja se tiču njihove zajednice.
S druge strane, predlagači izmjena smatraju da pravo glasa na lokalnim izborima treba biti vezano isključivo za slovenačko državljanstvo.
