Španski medij pred izbore otvorio pitanje budućnosti BiH: U fokusu OHR, Vašington i preuređenje države

Španski portal El Mundo Financiero objavio je 24. septembra opširan tekst posvećen Bosni i Hercegovini pred oktobarske opće izbore, u kojem se razmatraju političko uređenje zemlje, budućnost OHR-a, odnos Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država prema međunarodnoj superviziji te neriješena pitanja izbornog sistema.

Autor teksta pod naslovom „Kojim putem treba krenuti Bosna i Hercegovina?“ je Pieter Cleppe, glavni urednik BrusselsReport.eu.

Cleppe u središte analize stavlja raspravu o ulozi visokog predstavnika i bonskim ovlastima, podsjećajući i na intervencije Christiana Schmidta u izborni sistem i Ustav Federacije BiH nakon zatvaranja biračkih mjesta na izborima 2022. godine.

Poseban dio teksta odnosi se na razlike između pristupa Vašingtona i dijela evropskih država prema budućnosti međunarodne supervizije u Bosni i Hercegovini.

Autor navodi da Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika, dok Francuska, Velika Britanija i Njemačka podržavaju francuskog diplomatu Renéa Troccaza.

Prema Cleppeovom tumačenju, Vašington želi manje intervencionistički OHR, dok su evropske države opreznije prema brzom smanjivanju međunarodne supervizije. Riječ je o autorovoj interpretaciji razlika među međunarodnim akterima.

El Mundo Financiero u analizi podsjeća i na slučaj Sejdić-Finci pred Evropskim sudom za ljudska prava, navodeći ga kao jedan od ključnih primjera problema sadašnjeg ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine.

Tekst se bavi i pitanjem političkog predstavljanja Hrvata u BiH te odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

Autor piše o dugogodišnjem političkom sporu u vezi s izborom člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i mogućnošću da, zbog brojčane nadmoći, bošnjački birači značajno utiču na rezultat tog izbora.

Posebno mjesto u tekstu dobio je i prijedlog Maxa Primorca iz američke Heritage Foundation za drugačije unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine.

Primorac zagovara stvaranje tri federalne jedinice umjesto sadašnja dva entiteta, pri čemu bi postojale bošnjačka, hrvatska i srpska federalna jedinica.

Takvo uređenje poredi s modelima Belgije i Švicarske i tvrdi da njegova realizacija ne bi zahtijevala razmjenu teritorija.

Riječ je, međutim, o Primorčevom političkom prijedlogu, a ne o zvaničnoj politici administracije Sjedinjenih Američkih Država.

Autor španskog teksta ukazuje i na drugačiji pristup evropskih institucija, uključujući Evropski parlament, gdje se promjene političkog i institucionalnog sistema Bosne i Hercegovine prvenstveno povezuju s provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava i uklanjanjem diskriminacije iz izbornog sistema.

Cleppe pitanje budućeg uređenja BiH povezuje s oktobarskim izborima, ali i sa širim raspravama o tome koliko bi međunarodna zajednica ubuduće trebala direktno intervenirati u političke procese u zemlji.