Bolje im je ovako - uzmu paprene novce od Autocesta, čiji budžet mi punimo - obični građani.
I to jeste, inače, način rada Klix.ba! Samo pare! Naše!
A evo šta su problemi:
Izgradnju nove upravne zgrade Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru, vrijednu gotovo 22 miliona KM, prate pitanja koja se odnose na kupovinu zemljišta, neriješene imovinskopravne odnose, pokušaj raskida kupoprodajnog ugovora, izbor arhitektonskog rješenja i postupak javne nabavke nadzora nad izvođenjem radova.
Posebnu pažnju privlači činjenica da je zemljište na kojem se gradi objekat Vlada Federacije BiH kupila još 2007. godine za približno tri miliona KM od firme povezane s mostarskim poduzetnikom Antom Vidačkom, dok je gotovo dvije decenije kasnije posao izgradnje nove zgrade dobio konzorcij predvođen kompanijom Promark, koju raniji medijski izvještaji također povezuju s Vidačkom.
Riječ je o lokaciji nekadašnjeg hotela Hercegovina u centru Mostara, na kojoj je Vlada FBiH prvobitno planirala izgradnju administrativnog objekta za smještaj federalnih institucija.
Prema ranije objavljenim podacima, 2007. godine kupljeno je 1.639 kvadratnih metara zemljišta i pripadajućih nekretnina. Planirana je izgradnja objekta ukupne površine približno 10.000 kvadratnih metara.
Međutim, nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora pojavili su se problemi s vlasništvom nad dijelovima kupljenih nekretnina.
Kako je Politicki.ba ranije objavio, u kupoprodaju su bila uključena i dva privatna objekta koja nisu bila u vlasništvu prodavača. Njihovi vlasnici tražili su obeštećenje od približno 300.000 KM.
Zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa nije bilo moguće pribaviti potrebne dozvole za gradnju, pa prvobitno planirani administrativni objekat nije izgrađen.
Uslijedili su pokušaji Vlade FBiH da riješi problem s kupovinom zemljišta.
U periodu od 2011. do 2014. godine formirana je komisija koja je trebala ispitati okolnosti kupovine i mogućnost povrata isplaćenog novca. Prema tadašnjim medijskim izvještajima, Vlada je donijela i odluku o raskidu kupoprodajnog ugovora.
Dnevni list je u junu 2014. godine objavio da ugovor nije bilo moguće raskinuti i da Ante Vidačak nije bio obavezan vratiti tri miliona KM koje je Vlada FBiH platila za nekretnine.
Time je prvobitni projekat ostao nerealiziran, dok je zemljište kupljeno javnim novcem godinama bilo bez planirane namjene.
U tadašnjim izvještajima navedeno je i da su u centru Mostara postojale druge parcele u državnom vlasništvu koje su mogle biti razmatrane za izgradnju administrativnih objekata. Spominjana je i parcela površine približno 3.000 kvadratnih metara u blizini nekadašnjeg hotela Hercegovina.
Gotovo dvije decenije nakon prvobitne kupovine, ista lokacija ponovo je određena za izgradnju objekta namijenjenog federalnim institucijama.
Vlada FBiH je u junu 2024. godine odobrila sporazum o zajedničkoj izgradnji objekta s JP Autoceste FBiH.
Prema podacima o novom projektu, parcela na kojoj se gradi zgrada ima površinu od 1.430 kvadratnih metara, odnosno 209 kvadratnih metara manje od površine navedene prilikom kupovine 2007. godine.
U dostupnim informacijama nije precizirano kojim je postupcima riješeno vlasništvo nad nekretninama koje su bile predmet ranijih sporova, jesu li vlasnici dva privatna objekta dobili traženo obeštećenje niti zbog kojih je katastarskih ili zemljišnoknjižnih promjena površina parcele smanjena.
Također nije objavljena potpuna dokumentacija o pravnom osnovu na kojem je zemljište, prvobitno kupljeno za potrebe smještaja federalnih institucija, stavljeno na raspolaganje za izgradnju upravne zgrade Autocesta FBiH.
Vrijednost ugovora o izgradnji nove zgrade iznosi 21.683.841 KM s uračunatim PDV-om.
Posao je dobio konzorcij koji predvodi mostarska kompanija Promark, zajedno s firmama A3, Alfa-Therm i Eltom.
Ugovor je u ime kompanije Promark potpisala direktorica Josipa Lesko Vidačak.
Politicki.ba je u martu 2026. godine objavio istraživanje o povezanosti kompanije Promark s Antom Vidačkom, od čije je porodične firme Vlada FBiH 2007. godine kupila zemljište.
Tako se u dokumentaciji i ranijim medijskim izvještajima o istom projektu pojavljuju firma povezana s prvobitnim prodavačem zemljišta i kompanija koja predvodi konzorcij angažiran za izgradnju nove zgrade.
Objavljeni podaci ne sadrže potpunu dokumentaciju o vlasničkim i poslovnim odnosima između svih pravnih i fizičkih osoba uključenih u prvobitnu prodaju i sadašnji građevinski ugovor.
Pored pitanja zemljišta i izbora izvođača, postupak izgradnje obilježile su i kontroverze oko arhitektonskog rješenja.
Poznati bosanskohercegovački arhitekt Amir Vuk Zec u decembru 2025. godine javno je govorio o okolnostima konkursa za izbor idejnog rješenja nove zgrade.
Prema njegovim navodima, projektantski tim kojem je pripadao prvobitno je dobio pisanu obavijest da je ponudio najkvalitetnije arhitektonsko rješenje.
Zec je tvrdio da mu je, nakon dodatnih provjera, ponovo potvrđeno da je njegov projekat izabran, ali da je u ponovljenom postupku posao dodijeljen trećeplasiranoj firmi.
Kao razlog odbijanja njegovog tima, prema njegovim riječima, navedeno je nedostavljanje originalne dokumentacije, iako je tvrdio da su dostavljene zakonom ovjerene kopije.
Zec je javno izrazio sumnju da je konkurs bio prilagođen unaprijed određenom arhitektonskom rješenju.
Njegove tvrdnje odnose se na postupak izbora projekta, ali iz dostupnih podataka ne proizlazi da je sudskom odlukom utvrđeno namještanje konkursa.
Problemi su se pojavili i u postupku javne nabavke usluga nadzora nad izgradnjom zgrade.
Konzorcij GIBL Banja Luka – PPG Sarajevo nakon provedene elektronske aukcije imao je najpovoljniju ponudu za nadzor nad radovima.
Međutim, Autoceste FBiH odbacile su žalbu tog konzorcija pozivajući se na procesne razloge povezane s dostavljanjem dokumentacije.
Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine 27. novembra 2025. godine utvrdio je da je konzorcij imao pravo na žalbu i naložio ponovno postupanje.
Odluka Ureda odnosila se na postupak izbora nadzora nad gradnjom, a ne na poništavanje ugovora o izvođenju građevinskih radova.
U dostupnim informacijama nije precizirano kako je nakon te odluke okončan ponovljeni postupak izbora nadzora niti je li došlo do promjene prvobitne odluke o dodjeli ugovora.
Prema predstavljenom projektu, nova upravna zgrada Autocesta FBiH imat će približno 7.250 kvadratnih metara prostora, osam nadzemnih i dvije podzemne etaže.
Izgradnja je obrazložena potrebom objedinjavanja administrativnih kapaciteta preduzeća i smanjenja troškova zakupa poslovnih prostora.
Prema ranije objavljenim podacima, Autoceste FBiH za poslovni prostor u Mostaru plaćaju približno 31.117 KM mjesečno, uz dodatne troškove zakupa prostorija u Sarajevu.
Samo zakup u Mostaru, prema tom iznosu, na godišnjem nivou iznosi približno 373.400 KM.
Vrijednost ugovora o gradnji od 21,68 miliona KM odgovara približno 58 godina takvog zakupa, bez uračunavanja dodatnih troškova zakupa u Sarajevu, održavanja postojeće imovine, budućih operativnih troškova nove zgrade i drugih finansijskih elemenata.
U objavljenim informacijama nije predstavljena potpuna finansijska analiza koja bi obuhvatila sve troškove izgradnje, opremanja, održavanja i korištenja nove zgrade u poređenju s dosadašnjim zakupom poslovnih prostora.
Prema informacijama od 10. novembra 2026. godine, radovi na novoj upravnoj zgradi u Mostaru nastavljeni su, a izgradnja je odmakla iznad nivoa temelja.
Na projektu su tako evidentirane kupovina zemljišta za približno tri miliona KM 2007. godine, raniji imovinskopravni sporovi, neuspjeli pokušaj raskida kupoprodajnog ugovora, promjena površine parcele, spor oko izbora arhitektonskog rješenja, intervencija Ureda za razmatranje žalbi u postupku nabavke nadzora te ugovor o izgradnji vrijedan 21,68 miliona KM.
Za potpunu rekonstrukciju imovinskopravnog dijela projekta nedostaju aktuelni zemljišnoknjižni izvadak, dokumentacija o rješavanju vlasništva nad spornim objektima, odluke o eventualnom obeštećenju njihovih vlasnika, dokumenti o okončanju pokušaja raskida kupoprodajnog ugovora i akti kojima je uređeno korištenje zemljišta za novu upravnu zgradu.