Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH.
Top tema najnovijeg izvještaja Sigurnosno -obavještajno agencije Hrvatske je ruska agresija na Ukrajinu, koja će dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost, piše Večernji list.
Ne samo to, nego će jako i dugo utjecati i na širenje prostora nestabilnosti i u hrvatskom susjedstvu. SOA tvrdi da ruska agresivna politika utječe i na stagniranje sigurnosne situacije na zapadnom Balkanu, te se posebno prati stanje u Srbiji, koja ne samo da nije usvojila nikakve sankcije prema Rusiji, nego je krajem prošle godine dozvolila čak i osnivanje medijskih platformi koje direktno finansira i nadzire Rusija.
Nestabilnost se tako širi i u Bosni i Hercegovini, a posebno u Crnoj Gori.
Džihadistički terorizam, premda medijski dosta zanemaren, za SOA-u i dalje predstavlja značajnu prijetnju evropskoj, pa tako i hrvatskoj sigurnosti. Kada je riječ o opasnostima od raznih ekstremista, koji pojačano koriste društvene mreže za širenje svojih ideja, sukobi oko COVID-politike, omogućili su i angažman pojedinaca s pozicije desnog ekstremizma, pa je tako SOA zabilježila i pokušaje onih s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike "s namjerom provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka Republike Hrvatske".
U poglavlju o stranom obavještajnom i informacijskom djelovanju, potvrđuje se da je prošlogodišnje protjerivanje čak 18 diplomata i 6 članova administrativno-tehničkog osoblja iz ruske ambasade u Zagrebu bilo utemeljeno s obzirom na to da se potvrdilo da je većina tih osoba u Hrvatskoj obavljala obavještajne poslove u interesu ruske agresivne politike. Protjerivanje ruskih diplomata rezultat je "njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja", a obavještajci su na teritoriju Hrvatske radili pod diplomatskom krinkom, zaključili su u SOA-i.
U ruskoj ambasadi ostalo je tako 5 diplomatskih službenika, što odgovara jednakom broju hrvatskih službenika u ambasadi te zemlje u Moskvi.
Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e registrirao je, pak, znatno povećanje broja državno-sponzoriranih kibernetičkih napada, uglavnom na ministarstvo vanjskih poslova, MUP i MORH. U 2022. bilo je 19 takvih velikih napada.
U procjeni kolika je prijetnja organiziranih napada terorističkih grupa u RH, ona se i dalje procjenjuje niskom, ali se kao i u prijašnjim izvještajima opasnost od napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikad ne može isključiti.
Za SOA-u poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih porodica iz zarobljeništva u Siriji, u državama susjedstva, a brojni izlaze i iz evropskih zatvora.
U nekim državama zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati, u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države "i koje vode harizmatični propovjednici".
Računa se da se u okolne zemlje vratila polovina od oko 1.000 boraca ISIL-a, četvrtina je poginula, a četvrtina je još uvijek u područjima obuhvaćenim ratovima u Siriji, Iraku i Kurdistanu, gdje se nalaze s većim brojem tamo rođene djece. Navodi se i neuspjeh deradikalizacije tih boraca, a posebino njihovih supruga.
Većina njih se ne odriče radikalnih uvjerenja, te u tom duhu odgajaju svoju djecu. Osobe s većinom dvojnim državljanstvom RH još uvijek se nalaze na području Sirije, uglavnom u kampovima gdje su smješteni članovi porodica boraca ISIL-a.
SOA upozorava da od početka 2023. iz zatvora u državama zapadne Evrope na slobodu izlazi još 200-ak osuđenih za djela povezana s džihadističkim terorizmom.
Zadnjih godina ipak nije bilo terorističkih napada na području zapadnog Balkana, ali su uhapšeni pojedinci iz grupa koje su planirale terorističke napade. U oktobru 2021. na Kosovu je uhapšeno 5 osoba koje su planirale takve napade, pri čemu je zaplijenjena velika količina vatrenog oružja, streljiva, eksploziva, kao i bespilotne letjelice (dronovi) i protivoklopno oružje.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020., a za kojega se ocjenjuje da je imao i teroristička obilježja, SOA procjenjuje da je Hrvatska i dalje društvo u kojem nikakav ekstremizam nema značajnije uporište, kao niti dršku u javnosti. SOA dakle procjenjuje da ekstremizam u Hrvatskoj nema snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Iz razloga što imaju vrlo mali broj sljedbenika, no to ipak ne isključuje mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja.
Pandemiju Covid-19 pojedinci i dalje koriste za širenje ekstremističkih teorija zavjere, čiji pobornici postaju podložni i drugim radikalnim idejama. Pri tom, najveći rizik za (samo)radikalizaciju predstavljaju psihički nestabilne osobe, koje su posebno prijemčljive za teorije zavjere. SOA upozorava da se takve osobe, opsjednute ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i za teroristički čin. Navodi se kako su ekstremni pojedinci zloupotrebljavali javna okupljanja i proteste protiv protivepidemijskih mjera, pa su u javnosti intenzivirali govor mržnje, "uključujući i prijetnje državnim dužnosnicima, članovima Nacionalnog štaba civilne zaštite, zdravstvenim radnicima, novinarima, kao i drugim javnim osobama". U ideološkom smislu, radi se o različitom profilu osoba, čiji stavovi uključuju teorije zavjera, ekstremno desne stavove, protivljenje evropskim integracijama i globalizmu. Kada analizira one koji su imali namjeru provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja s ciljem rušenja poretka u RH, SOA kaže da je riječ o malom broju sljedbenika, bez mobilizacijskog potencijala. Sve to, posebno u slučaju osoba sa psihičkim poremećajima, ipak predstavlja sigurnosni rizik.
SOA podsjeća kako je DORH pokrenuo istragu protiv više osoba zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam. Osumnjičeni su za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike, pozivanja na zauzimanje HRTV-a i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe. U junu 2022., tokom protesta u Zagrebu, uhapšena je jedna osoba s "molotovljevim koktelima" i improviziranim hladnim oružjem.
Navodi se kako se posljednjih godina u Evropi povećao broj oružanih i terorističkih napada od strane osoba ekstremnih desnih uvjerenja. Za razliku od njih, malobrojni pripadnici ekstremno lijeve orijentacije u RH, čije se pokretačke ideje temelje na anarhizmu, antiglobalizmu i antikapitalizmu, i dalje su aktivni, uglavnom u virtuelnom prostoru.
SOA navodi kako je prijetnja od velikosrpskog ekstremizma u RH niska, jer ima mali broj simpatizera, a koji nisu direktno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim, ujedno i proruskim organizacijama u susjednim državama.
Oni ipak mogu predstavljati prijetnju u kontekstu lokalnih međuetničkih incidenata.
SOA i dalje bilježi informacijsko djelovanje prema RH u kojem se zloupotrebljavaju novinski portali, internetske društvene platforme, kao i operacije koje se pod krinkom naučnih instituta bave plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH. Očito se radi o takvim medijima i institutima stacioniranim uglavnom u BiH i Srbiji. Navode se i primjeri u kojima se napada angažman RH oko stabiliziranja situacije u BiH, u kojima se Hrvatsku uvijek optužuje kao državu koja namjerno destabilizira BiH, a u saradnji naročito s poljskim i francuskim tajnim službama. SOA zaključuje kako antihrvatske, antizapadne i proruske narative plasiraju i ruski portali koji djeluju na srpskom jeziku (RT Balkan i Sputnik Srbija). Ovi su portali posebno usmjereni prema izjednačavanju hrvatske politike s onom ustaškog režima.
Što se tiče teze da jugoistočno susjedstvo Hrvatske stagnira u rješavanju otvorenih političko-sigurnosnih pitanja, navodi se nesuglasje oko unutarnjeg uređenja i funkcioniranja BiH, pitanjima reguliranja odnosa između Kosova i Srbije, te stanja u Crnoj Gori. Konstatira se da su bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne načelom konstitutivnosti, jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Kaže se da i političke stranke bez nacionalnog predznaka, tzv. građanske stranke, također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti. Navodi se i kako se srpske stranke protive približavanju BiH NATO-u, te da dio njih ne krije svoju povezanost s ruskim političkim akterima. Konstatira se i sličnost i koordinacija "Ruskog svijeta" i "Srpskog svijeta", no da je ruska agresija na Ukrajinu smanjila upotrebljivost programa "Srpskog svijeta".
Kaže se i da inicijativa Srbije "Otvoreni Balkan" izaziva oprez kod drugih država regije. Međusobne obračune "srbijansko-crnogorskih" organiziranih kriminalnih grupa, koji su proteklih godina rezultirali s desecima ubijenih njihovih pripadnika po cijelom svijetu, a jedna se takva likvidacija dogodila i u augustu 2022. u Hrvatskoj, SOA kategorizira kao dugogodišnje rizike koji se mogu preliti i na teritorij RH. Navodi se i kako je opet jako osnažila balkanska migrantska ruta, a da se nakon ruske invazije na Ukrajinu povećao broj ulazaka ruskih državljana u RH, ponajviše čečenskog porijekla. Uglavnom se radi o osobama koje dolaze avionima u BiH, kao turisti, jer mogu doći bez viza, pa se onda upućuju prema hrvatskoj granici, kako bi u EU zatražili međunarodnu zaštitu. No, RH i dalje za gotovo sve migrante ostaje tranzitna zemlja, stoji u izvještaju SOA-e.
