Generalna skupština Ujedinjenih nacija održava se u Njujorku, a najznačajniji dio će biti od 23. do 29. septembra kada će se obratiti svjetski lideri. Ujedno planirano je i da veći broj država tada zvanično prizna Palestinu, što će biti diplomatska pobjeda za državu koju okupira Izrael.
Brutalnost izraelske vojske i politike koje provode genocid u Gazi je šokirala dobar dio svijeta i natjerala države da promijene svoje pristupe prema ovom ključnom bliskoistočnom pitanju.
Već 2024. godine pokrenut je val priznavanja Palestine, a te godine su to učinili Barbados, Jamajka, Trinidad i Tobago, Bahami. S diplomatske strane veliku težinu je imao preokret kod niza evropskih država koje su priznale Palestinu pa su to učinile Španija, Norveška, Irska i Slovenija. U 2024. godini Palestinu je priznala i Armenija, a u martu sve dužoj listi se pridružio Meksiko.
Trenutno Palestinu priznaje 147 od 193 članice UN-a, ali ona nije stalna članica Generalne skupštine UN-a jer je za to potrebno da prođe i Vijeće sigurnosti gdje Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta.
Pravi diplomatski zemljotres izazvala je najava predsjednika Francuske Emmanuela Macrona u julu da će ova stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a priznati Palestinu na sjednici Generalne skupštine UN-a u septembru. Ova najava priznanja je pokrenula novi val.
Velika Britanija se pridružila najavom priznanja, osim u slučaju da Izrael prekine rat u Gazi, odustane od planova na Zapadnoj obali i dopusti ulazak dovoljnih količina humanitarne pomoći.
Izrael je odbacio britanske zahtjeve u kontekstu eventualne odluke o priznanju i izvjesno je da će to biti učinjeno. Najavama da će priznati Palestinu pridružile su se i druge dvije značajne članice Commonwealtha Australija i Kanada.
