Poplave koje su prošle sedmice pogodile područje Blagaja i okolnih područja, otvorile su pitanje bespravne gradnje uz obale rijeka. Obilne padavine jesu bile okidač, ali pravi razmjeri štete nameću pitanje da li je voda samo pronašla put koji joj je godinama zatvaran. Objekti izgrađeni bez dozvola, sve bliže koritima, sužavaju prirodni tok rijeka, a posljedice su, po ko zna koji put, osjetili građani.
Korita rijeka Bune i Bunice u Blagaju godinama se sužavaju. Objekti izgrađeni tik uz rijeku, uglavnom luksuzne vile s bazenima, često bez potrebnih dozvola, mijenjali su prirodni tok vode i smanjili prostor koji je presudan u vrijeme visokog vodostaja. Umjesto da se izlije na prirodne poplavne površine, voda sada nailazi na betonske prepreke.
Nakon poplava kakve ne pamte, mještani glasno upozoravaju na ovaj dugogodišnji problem.
"Ja sam tu deset godina, nisam kilo betona potrošio. Ne možeš uništavati prirodu, a tražiti od prirode. Nema šanse", ističe Omer Bjelić iz Malog Polja kod Blagaja.
Neplanska urbanizacija i tolerisanje bespravne gradnje dođu na naplatu tokom poplava, a posljedice je nakon posljednjih, osjetila i Maja Popovac, čija je bašta, kao i mnoge druge, završila pod vodom.
"Malo je i korona možda tome doprinijela, svi smo htjeli u prirodu i dosta je ljudi pokupovalo zemlju koja je tu blizu i želi da gradi. Većina tog zemljišta ne da nije građevinsko, nije ni poljoprivredno, uglavnom je to neka zelen i slično. Puno betona, malo meandera u koje bi se inače rijeka normalno izlijevala dovodi do ovakvih problema", pojašnjava arhitektica Maja Popovac.
Gradnja se godinama odvijala bez prilagođavanja regulacijskih planova, a reakcija gradskih službi i nadležnih kantonalnih institucija, odgovornih za upravljanje vodnim dobrima je izostala. Na ovaj problem upozoravao je mostarski vijećnik koji je prije pet godina zajedno sa grupom aktivista naručio snimanje cijelog terena.
