Svjetsko tržište hrane suočava se s novim pritiscima, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i potrošači. Britanska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene hrane u 2026. godini mogle porasti za 11,8 posto, dok bi u 2027. godini uslijedilo dodatno povećanje od 4,8 posto.
Najveći pritisak očekuje se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode, dok bi posebno osjetljiva mogla biti cijena pšenice. To bi se direktno moglo odraziti na cijene hljeba, tjestenine, keksa i drugih proizvoda od brašna.
Pšenica pod najvećim pritiskom
Ekstremne vrućine i suše već utiču na prinose širom Evrope. Istovremeno, poljoprivrednicima proizvodnju dodatno poskupljuju energenti i gnojivo.
Udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu ovogodišnjeg uroda žitarica u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine proizvodnja je iznosila oko 310 miliona tona.
Rusija i Ukrajina zajedno čine gotovo 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza, zbog čega svaki veći poremećaj proizvodnje i transporta može imati posljedice na globalno tržište.
Kada bi poskupljenja mogla stići do kupaca?
Prema procjenama analitičara, svježe namirnice mogle bi poskupjeti znatno brže, pa bi se veći rast cijena voća i povrća mogao osjetiti već tokom oktobra i novembra.
Kod prerađene hrane proces je sporiji, jer je potrebno vrijeme za žetvu, preradu i distribuciju. Najveći pritisak na cijene proizvoda poput hljeba, tjestenine, sira i drugih prerađevina očekuje se u periodu od februara do maja naredne godine.
Prema podacima FAO-a, cijene hrane u julu već su bile jedan posto više nego godinu ranije. Žitarice su poskupjele 6,9 posto, dok su biljna ulja bila skuplja za oko 17,3 posto.
Ako se prognoze ostvare, naredni mjeseci mogli bi donijeti novi udar na kućne budžete, posebno kada je riječ o osnovnim prehrambenim proizvodima.
