“25 godina nakon Dejtona u osnovi donosimo pozitivan zaključak, jer smo također postigli 25 godina stabilnosti. Istovremeno, vidimo da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko zaostala u svom procesu približavanja EU. Ipak, postignut je i važan napredak u približavanju EU. Uz podršku EU, sada je zadatak provesti plan od 14 tačaka. Visoki predstavnik takođe čini sve da osigura da zemlja ide naprijed.
Želimo biti više uključeni kako bismo stvorili novu dinamiku”, izjavila je u intervjuu za Detsche Welle, Susanne Schütz.
Ona je stručnjakinja za zapadni Balkan u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova.
Predsjedavanje EU
Za DW je govorila o evropskim perspektivama zapadnog Balkana, dijalogu Kosova i Srbije, kao i napretku u BiH.
Na kraju smo godine. Njemačko predsjedavanje Vijećem EU se privodi kraju. Sa zapadnog Balkana dolazi razočarenje jer u određenim tačkama nije postignut napredak: pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, liberalizacija viznog režima s Kosovom, Srbija i Kosovo. Koji je vaš bilans?
Susanne Schütz: Približavanje zapadnog Balkana EU kao strateški važna odluka za region, ali i za nas, protekle godine je za Njemačku bilo visoko pozicionirano na dnevnom redu. Osvrćući se na 2020. godinu, zadovoljni smo što je postignut važan napredak na zapadnom Balkanu.Čak i ako su se ljudi u regiji mogli nadati većem uspjehu, čaša se mora smatrati polupunom. Dakle, u martu je uslijedila vrlo važna odluka država članica EU u korist otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom - važna politička odluka koja je uspjela tek nakon nekoliko pokušaja. U slučaju Albanije, potrebno je ispuniti još nekoliko uslova. Nadamo se da će oni biti ispunjeni početkom sljedeće godine. Što se tiče Sjeverne Makedonije, naravno da smo veoma razočarani što uprkos zaista intenzivnom radu s obje države - Bugarskom i Sjevernom Makedonijom - nismo uspjeli pronaći kompromis. Istovremeno, ne smijemo zaboraviti da je Sjeverna Makedonija uspjela da se pridruži NATO-u. To je zaista bio vrlo važan korak omogućen Prespanskim sporazumom. Takođe smo postigli napredak u dijalogu između Kosova i Srbije. Imenovanjem Miroslava Lajčaka za Specijalnog predstavnika EU za dijalog, dijalog je zaista nastavljen nakon duge pauze.
Spomenuli ste obnovljeni dijalog između Srbije i Kosova: Kako ocjenjujete trenutni proces?
- Unutrašnjo-politička situacija na Kosovu naravno je zakomplikovala dijalog. Narednih nekoliko mjeseci, predstojeći izbori i naknadno formiranje vlade sigurno neće olakšati razgovore. Ipak, od ljeta je bilo nekoliko sastanaka na političkom nivou, a prije svega na nivou stručnjaka, u koje su, kako čujemo, obje strane bile konstruktivno uključene. U ovom pitanju naravno postoje mnoge razlike koje treba prevladati. Ključno je da na kraju dijaloga postoji sveobuhvatan sporazum koji reguliše mnoga otvorena pitanja na održivoj osnovi - i koji je politički održiv u obje države. Ovo omogućava Srbiji i Kosovu perspektivu pridruživanja EU u doprinese regionalnoj stabilnosti.
Srbija treba unaprijediti dijalog
Kosovo sa svojim unutrašnjepolitičkim problemima je već spomenuto. Ali, ne stiče se utisak da i u Srbiji postoji spremnost da se promijeni prethodni stav prema Kosovu...
