Odluka bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je u aprilu 2023. godine donio dodatne izmjene Ustava Federacije BiH, a kojim je navodno dugoročno onemogućio blokade u procesu formiranja federalne Vlade, ipak mogu dovesti i do tehničkog mandata kojem smo svjedočili u periodu 2018.-2022. godine, piše Istraga.ba.
Po odredbama Ustava BiH, a koje su važile i prije odluke visokog predstavnika, predsjednik Federacije FBiH određuje mandatara za sastav Vlade.
“Mandatar je u roku od 15 dana dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je bude imenovao predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije sukladno stavku (2) ovog članka, mogla podržati većina u Zastupničkom domu”, stoji u ustavu FBiH.
Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će biti izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. (Stav 2, člana IV.B.5, Ustava FBiH)
Ukoliko predsjednik Federacije ne uspije, dobija dodatni rok od 30 dana da ponovi proceduru sa identičnim uslovima.
Ako i tada ne uspije otvara se mogućnost da predsjednik i jedan od potpredsjednika preglasaju trećeg člana “rukovodstva” Federacije, odnosno drugog potpredsjednika. Problem je što u tom dijelu Schmidt nije ostavio jasan rok za imenovanje Vlade, što otvara opciju tehničkog mandata.
Ukoliko se preglasavanje ipak desi, odluka o imenovanju se prosljeđuje Parlamentu Federacije. Takvo imenovanje bi sada morao potvrditi ne samo Zastupnički dom, već i Dom naroda, uz ključni uslov da 14 delegata (3/5) u svakom klubu konstitutivnih naroda neće glasati protiv imenovanja. Ukoliko ipak glasaju protiv Vlada neće biti formirana.
Ukoliko dođe do ovakvog ishoda ponovo se sve vraća na prvi korak i predsjedniku Federacije treba potpis oba potpredsjednika i potvrda Zastupničkog doma.
“Ukoliko Vlada ne bude imenovana sukladno stavku (6) ovog članka, ili ukoliko Vladu imenovanu sukladno tom stavku ne potvrdi Zastupnički dom, izuzetno od odredbi članka IV.A.16, stavak (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori će biti raspisani sukladno Izbornom zakonu BiH za Zastupnički dom Federacije i za kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva dopredsjednika Federacije prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora”, stoji u odluci Schmidta.
Čini se da je u ovim odredbama najkritičniji dio prethodni korak (treći) kada se otvara opcija preglasavanja jednog od potpredsjednika. Ne postoji vremenski rok. Zbog toga na ovom mjestu moramo predstaviti hipotetičku situaciju.
Podsjećamo, aktuelni sastav Vlade FBiH trenutno čine HDZ, HDZ 1990, Trojka i Snaga naroda.
Zamislimo da je predsjednik Federacije, Hrvat iz HDZ-a, da je potpredsjednik iz reda Srba iz SDP-a, a da je drugi potpredsjednik iz reda Bošnjak iz SDA. Zamislimo da je Trojka uspjela sačuvati jedinstvo i da je okupila sve druge manje stranke oko sebe. Zamislimo samim tim da ima većinu sa HDZ-om u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Zamislimo istovremeno da koalicija okupljena oko SDA, sa SBiH i DF-om, a možda i sama SDA, ima 14 delegata u Klubu Bošnjaka.
