Hrvatska republikanska stranka ostvarila je izborni cilj koji je postavila pred početak kampanje, a sada će od samog HRS-a zavisiti koliko će uspjeti iskoristiti izborni kapital i pretvoriti ga u ozbiljniju političku alternativu, rekao je za N1 predsjednik ove stranke Slaven Raguž. Govoreći o postizbornim odnosima, mogućoj saradnji s HDZ-om BiH, izboru Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH i ustavnom uređenju zemlje, poručio je da je HRS spreman razgovarati o preuzimanju odgovornosti, ali „ne po svaku cijenu“.
Raguž je kazao da je HRS pred izbore sebi postavio cilj da bude parlamentaran na svim nivoima vlasti, bilo samostalno ili kroz koalicije.
„Mi smo sebi definisali da moramo biti parlamentarni na svim nivoima u državi, što kroz koalicije, što samostalno. I to smo ostvarili“, rekao je.
„Mogli smo više, ali ciljeve smo ostvarili“
Prema njegovim riječima, HRS je pojedinačno ostvario rezultat sličan onome sa prethodnih općih izbora kada je riječ o broju mandata, dok su kroz koalicije osvojeni dodatni mandati.
„Koalicijski smo osvojili mandate u Srednjoj Bosni, osvojili smo federalni mandat u Hercegbosanskom kantonu i mandat u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Ciljeve koje smo sebi zadali kao operativni plan ostvarili smo“, istakao je Raguž.
Dodao je da je očekivao i bolji rezultat.
„Da smo mogli više – mogli smo. Da smo trebali više – trebali smo, ali stvari su takve kakve jesu“, kazao je.
Govoreći o samom izbornom procesu, ponovio je svoje ocjene o pritiscima, prijetnjama i zloupotrebama javnih resursa tokom kampanje, ali je istovremeno naglasio da konačni rezultat smatra stvarnim izborom građana.
„To nije rezultat nikakvih izbornih malverzacija niti makinacija, jer smo prvi put imali moderne tehnologije u izbornom procesu. To je rezultat realnog izbora naroda u ovoj državi“, rekao je Raguž.
„HDZ BiH je objektivni pobjednik izbora“
Na pitanje može li hrvatska petorka nakon ovih izbora postati ozbiljan drugi politički blok među Hrvatima u BiH, Raguž je kazao da će to zavisiti od njihovog daljnjeg djelovanja.
„Koliko će petorka izvući iz ovoga, to je sada do nas – koliko ćemo preuzeti odgovornost i koliko ćemo biti sposobni iskoristiti ovaj izborni kapital za neke dalje stvari“, pojasnio je.
Za HDZ BiH rekao je da je, prema izbornim rezultatima, pobjednik među strankama hrvatskog političkog korpusa.
„HDZ Bosne i Hercegovine je objektivni pobjednik ovih izbora. Rezultati to govore“, izjavio je.
Dodao je da mu je politički žao zbog takvog rezultata jer su HRS i HDZ na suprotnim političkim stranama, ali da pozdravlja izbor hrvatske članice Predsjedništva BiH.
„Drago mi je što je na nivou Predsjedništva pobjedu odnijela legitimno izabrana kandidatkinja“, kazao je Raguž.
Prema njegovom viđenju, izbori su dodatno potvrdili njegov stav o Bosni i Hercegovini kao državi tri konstitutivna naroda.
„Bosna i Hercegovina je identitetski utemeljena na tri identiteta koja moraju pronaći zajednički jezik“, rekao je.
O Darijani Filipović: „Daj Bože da griješim“
Raguž je nakon izbora čestitao Darijani Filipović na izboru u Predsjedništvo BiH, ali je skeptičan kada je riječ o tome hoće li njen mandat donijeti veće promjene.
„U teoriji da. U praksi mislim – tresla se brda, rodio se miš. Daj Bože da griješim“, kazao je odgovarajući na pitanje mogu li se odnosi između Bošnjaka i Hrvata relaksirati nakon njenog izbora.
Dodao je da strahuje da bi mandat mogao proteći u održavanju statusa quo.
„Bojim se da ćemo ostati u istom statusu quo i da ćemo za dvije ili četiri godine ponovo razgovarati o istim temama o kojima razgovaramo danas“, rekao je.
Prema njegovoj procjeni, postoji opasnost da fokus bude stavljen na kadrovsku politiku umjesto na rješavanje političkih i životnih pitanja.
„Bojim se da će mandat proći isključivo u kadrovskoj politici, a ne u suštinskoj politici u cilju rješavanja hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini i problema hrvatskog čovjeka u Bosni i Hercegovini“, dodao je Raguž.
Raguž ne očekuje pomilovanje Dodika
Komentarišući odnose između SNSD-a i HDZ-a BiH te nagađanja o mogućem pomilovanju Milorada Dodika, Raguž je rekao da, prema njegovom mišljenju, saradnja pojedinih najvećih stranaka nikada nije ni prestajala.
„Osovina SNSD, HDZ, a ja bih tu dodao i SDA, nikada nije bila rasklimana niti je sišla s političke scene. Samo možda nije bila toliko vidljiva široj javnosti“, rekao je.
Kao primjere je naveo odluke u vezi s javnim sredstvima i pojedinim infrastrukturnim projektima, tvrdeći da privatni interesi često određuju odnose između stranaka.
