Osim iz Rumunije, Sjedinjene Države povlače dio svojih vojnika i iz Mađarske, Slovačke i Bugarske, ekskluzivno saznaje Kyiv Post.
Pozivajući se na dva neimenovana zapadna zvaničnika upoznata sa situacijom, ukrajinski medij piše kako odluka o smanjenju američkih vojnika na terenu šalje negativnu poruku o jedinstvu savezničke pomoći u trenutku kada Zapad pokušava dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol.
Iako ta odluka izaziva nelagodu u Evropi, gdje se mnogi nadaju da Moskva to neće protumačiti kao poziv da proširi sukob izvan Ukrajine, iz Vašingtona dolaze umirujuće poruke. Američki izvori tvrde da, iako odluka "nosi lošu simboliku", u praksi se ne radi o značajnom smanjenju broja vojnika.
Prema informacijama Kyiv Posta, Pentagon razmatra "umjereno smanjenje snaga" jer se evropske kopnene vojske sada smatraju bolje pripremljenima nego ranijih godina, što ograničenu rekalibraciju američke prisutnosti čini "pogodnom". Uz povlačenje oko 800 vojnika iz Rumunije, očekuje se i odlazak zasad nepoznatog broja pripadnika iz Bugarske, Mađarske i Slovačke, već sredinom decembra. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti diplomatskih razgovora, naveli su da su saveznici obaviješteni o "vjerovatnoj" mogućnosti daljnjih prilagodbi tokom iduće godine, nakon isteka aktuelnih rotacijskih rasporeda. Američki izvori ipak tvrde da su povlačenja iz spomenutih zemalja "marginalna".
Kako bi umirili nervozne saveznike, zvaničnici Trumpove administracije naglasili su da će broj američkih trupa u Poljskoj i baltičkim državama ostati nepromijenjen. "Ta raspoređivanja su okosnica NATO-ove odbrane od ruske agresije", izjavio je za Kyiv Post Daniel Fried, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara i jedan od arhitekata američke politike prema istočnoj Evropi nakon Hladnog rata.
Zabrinutost zbog povlačenja prisutna je ne samo u Evropi, već i u samim Sjedinjenim Državama, gdje i republikanci i demokrati upozoravaju da bi taj potez mogao ohrabriti Moskvu i potkopati jedinstvo saveza. Republikanski zastupnik Mike Turner, voditelj američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, naglašava da podrška saveznicima na prvim crtama nije samo pitanje pokazivanja solidarnosti, već pitanje nacionalne sigurnosti SAD-a. "Ruska agresija protiv zemalja istočnog krila, uključujući namjerne upade u njihov zračni prostor, pokazuju šire ambicije Moskve", upozorio je Turner. On smatra da bi povlačenje američkih snaga u trenutku ruskog pojačanog pritiska bilo pogrešan signal, jer bi moglo izgledati kao da Zapad smanjuje spremnost braniti svoje saveznike.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske odnose Senata, pita se je li odluka bila u potpunosti koordinirana unutar administracije, sugerišući da su ministar odbrane Pete Hegseth i podsekretar Elbridge Colby možda djelovali bez konsultacija s Bijelom kućom, Vijećima za nacionalnu sigurnost, State Departmentom ili Kongresom. "Predsjednik Trump mora pojasniti našu predanost saveznicima poput Rumunije", rekla je Shaheen, upozoravajući da je kredibilitet SAD-a u NATO-u na kocki.
