SAD pojačava potragu za osumnjičenima za ratne zločine u BiH: Državljanstvo ne štiti od prošlosti

Američke federalne institucije posljednjih mjeseci intenzivirale su postupke protiv osoba povezanih s navodnim ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava tokom rata u Bosni i Hercegovini, a slučajevi iz BiH sada su posebno navedeni i na zvaničnoj stranici Federalnog istražnog biroa (FBI) posvećenoj međunarodnim kršenjima ljudskih prava, piše Politicki.ba.

FBI među svojim najnovijim predmetima iz ove oblasti navodi dva slučaja iz 2026. godine povezana s BiH – postupak protiv Mirana Koštića i slučaj Nade Radovan Tomanić. Istovremeno, američko Ministarstvo pravde u odvojenom postupku u julu je uspjelo ishoditi oduzimanje američkog državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, protiv kojeg je u BiH izdat nalog za hapšenje zbog sumnje za ratne zločine.

Slučaj Mirana Koštića ponovo je dospio u američke medije 22. septembra, kada je Tampa Free Press objavio detalje optužnice protiv 66-godišnjeg državljanina BiH koji živi u Bojziju, u saveznoj državi Ajdaho. Dan ranije i američka Služba za državljanstvo i imigraciju ponovo je skrenula pažnju na ovaj predmet.

Koštić je zapravo optužen još u julu. Federalna velika porota u Ajdahu tereti ga za pokušaj prevare u postupku naturalizacije i davanje materijalno lažnih izjava američkim istražiteljima. Optužnica je zasnovana na tvrdnjama američkih tužilaca da je Koštić prilikom pokušaja sticanja američkog državljanstva prikrio svoju ratnu prošlost i činjenicu da se u BiH suočava s optužbama za ratne zločine.

Prema dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, Koštić je tokom rata bio visoki zvaničnik takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Američko tužilaštvo tvrdi da je u toj ulozi zlostavljao zarobljenike, udarao ih pištoljem, drvenim palicama, kolčevima i pesnicama te ih šutirao do gubitka svijesti. Tereti se i da je prisiljavao zarobljenike da tuku jedni druge i naređivao drugim pripadnicima APZB-a da ih tuku. Riječ je o navodima optužnice i Koštić se u američkom postupku smatra nevinim dok mu se krivica ne dokaže.

Američki istražitelji tvrde da je Koštić kasnije, u zahtjevima za američko državljanstvo i tokom razgovora s FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD-a, više puta davao neistinite podatke o tim događajima.

„Miran Kostic je decenijama imao korist od boravka u SAD-u i na kraju pokušao postati naturalizirani državljanin, sve vrijeme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u Bosni i Hercegovini“, izjavio je pomoćnik američkog državnog tužioca A. Tysen Duva.

Koštiću za svaku tačku pokušaja prevare u postupku naturalizacije prijeti maksimalno deset godina zatvora, dok je za davanje materijalno lažnih izjava federalnim agentima predviđena maksimalna kazna od pet godina. Istragu vode FBI i Homeland Security Investigations, uz učešće američkog Centra za osobe koje krše ljudska prava i ratne zločine te Službe za državljanstvo i imigraciju.

Američko Ministarstvo pravde posebno je navelo da su u pribavljanju dokaza pomoć pružili Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove Ujedinjenih nacija, stoji u tekstu Politicki.ba.

Koštićev slučaj nije izoliran. FBI je na stranici svoje Jedinice za međunarodna ljudska prava među predmetima iz 2026. godine naveo i Nadu Radovan Tomanić, koja je u aprilu osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare prilikom sticanja američkog državljanstva.

Prema američkom Ministarstvu pravde, Tomanić je tokom rata služila u Specijalnoj jedinici „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine. Američki sudski dokumenti navode da je učestvovala u teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju zarobljenih civila srpske nacionalnosti, uključujući postupke koje su američki tužioci opisali kao mučenje i nečovječno postupanje koje predstavlja ratni zločin. Prilikom podnošenja zahtjeva za naturalizaciju 2012. godine lažno je navela da nije služila u objektu za pritvor niti učestvovala u drugim okolnostima koje su uključivale pritvaranje ljudi.

FBI navodi da u predmetima međunarodnih kršenja ljudskih prava sarađuje s američkim i stranim policijskim i pravosudnim institucijama, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama. Posebno se navodi saradnja s Interpolom i međunarodnim sudovima i tribunalima kada postoji veza sa SAD-om. Među institucijama s kojima je FBI sarađivao naveden je i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Drugi slučaj povezan s područjem Velike Kladuše otišao je korak dalje. Federalni sud za Istočni distrikt Tenesija 17. jula oduzeo je američko državljanstvo Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić. Prema Ministarstvu pravde SAD-a, Miljković je prikrio svoj pravi identitet kada je 1996. došao u Sjedinjene Američke Države, a američko državljanstvo stekao je 2007. godine.

Sud je zaključio da je državljanstvo stekao nezakonito jer je američkim zvaničnicima davao lažne iskaze. Miljković je pristao na presudu kojom mu je državljanstvo oduzeto.

Američko Ministarstvo pravde navodi da je Miljković bio pripadnik sigurnosnih struktura takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. U trenutku kada je dobio američko državljanstvo protiv njega je već postojao nalog suda u BiH za hapšenje zbog ratnih zločina nad civilima.

Nalog je izdat 23. januara 2007. godine, a na njegovoj osnovi uslijedila je i Interpolova crvena potjernica. Prema navodima koje prenosi američko Ministarstvo pravde, Miljković se tereti da je 18. juna 1994. godine, zajedno s drugim osobama, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vlastima APZB-a.

Američke vlasti navode da su Miljković i druge osobe palicama pretukli 12 civila, nakon čega su ih zatvorili u mrtvačnicu i pet dana držali bez svjetla i vode. Ministarstvo pravde naglašava da se Miljković još nije pojavio pred sudom u Bosni i Hercegovini kako bi odgovarao na te optužbe.

Protiv Miljkovića je u SAD-u ranije pokrenut i krivični postupak. Američko Ministarstvo pravde ga je 2023. optužilo po tri tačke za mučenje zarobljenika tokom rata u BiH. Tužioci tvrde da je bio pripadnik strukture koja je osiguravala objekte i osobe APZB-a te da je učestvovao u zlostavljanju zarobljenih pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su odvođeni na prisilni rad kod Starog grada iznad Velike Kladuše.

Prema toj optužnici, zarobljenici su navodno premlaćivani metalnom cijevi, kundakom puške i drškom lopate, prijetilo im se smrću, uskraćivana im je voda dok su obavljali težak fizički rad, a bili su prisiljavani i da se međusobno tuku. Miljković se po tim krivičnim optužbama smatra nevinim dok mu se krivica ne dokaže, navodi Politicki.ba.