To je također inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
Evropska unija bi trebala razviti zalihe lijekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, glasi jučerašnja poruka Evropske komisije.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, izvršna vlast EU je u srijedu rekla da bi zemlje članice također trebale razmotriti hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.
Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao dio strategije spremnosti EU, dužnosnici rade na tome što bi vlade trebale skladištiti i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne lijekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.
To je također inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
EU namjerava do 2026. godine uspostaviti centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresiranih kompanija, koje bi također mogle imati zadatak da organiziraju zalihe. EU će imati listu lijekova i medicinskih tehnologija do iste godine kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.
Komesarka EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib je poručila:
"Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomjeramo sa strane na prvu liniju naše odbrane".
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebala biti spremna da se brani do 2030. godine.
"Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dvije do pet godina, predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u", rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.
