Evropska unija bi trebala razviti zalihe lijekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, glasi jučerašnja poruka Evropske komisije.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, izvršna vlast EU je u srijedu rekla da bi zemlje članice također trebale razmotriti hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.
Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao dio strategije spremnosti EU, dužnosnici rade na tome što bi vlade trebale skladištiti i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne lijekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.
To je također inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
