Francuska i Njemačka traže jačanje ovlasti Kaje Kallas u preuređenju evropske diplomatije

Redakcija Mostar

Pariz i Berlin predlažu promjene u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje, uključujući veće ovlasti visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i prebacivanje dijela osoblja i nadležnosti u Evropsku komisiju.

Francuska i Njemačka pokrenule su inicijativu za preuređenje Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), 15 godina nakon njenog osnivanja, uz prijedlog da visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas dobije znatno šire ovlasti u koordinaciji vanjskopolitičkog djelovanja Evropske komisije.

Prema francusko-njemačkom dokumentu, Kallas bi dobila snažniju ulogu u usklađivanju rada jedinica Evropske komisije koje se bave vanjskim politikama, uključujući migracije i razvojnu pomoć.

Prijedlog dolazi nakon višegodišnjih nesuglasica između EEAS-a i Evropske komisije oko nadležnosti u vođenju evropske vanjske politike. Ranije ove godine u Francuskoj je razmatran i prijedlog da EEAS bude u potpunosti stavljen pod nadležnost Komisije.

Novi francusko-njemački dokument pokušava pronaći drugačije rješenje – ojačati položaj Kallas, ali istovremeno priznati da se značajan dio instrumenata vanjske politike EU nalazi u rukama Evropske komisije.

Prema riječima troje diplomata EU, dio od približno 5.000 zaposlenih u EEAS-u, zajedno s određenim funkcijama, mogao bi biti prebačen u Evropsku komisiju. Takva promjena povezana je i s pritiskom na smanjenje dugoročnog budžeta Evropske unije.

O prijedlogu će se razgovarati dok se ministri vanjskih poslova zemalja članica EU okupljaju u Wicklowu u Irskoj. Međutim, među diplomatama nema saglasnosti da je velika institucionalna reforma trenutno izvodljiva.

„Velika institucionalna promjena trenutno nije realna“, rekao je jedan diplomata EU, navodeći da ne očekuje velike reforme prije završetka drugog mandata predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen 2029. godine.

Jedan zvaničnik EU upozorio je i da institucionalne promjene same po sebi ne mogu riješiti ključne vanjskopolitičke probleme Unije.

„Suočimo se s tim… vanjska politika EU funkcionira samo ako države članice to žele“, naveo je zvaničnik, dodajući da prebacivanje pojedinih timova iz EEAS-a u Komisiju neće riješiti pitanja poput situacije na Bliskom istoku niti zaustaviti ruski rat.

Isti zvaničnik smatra da bi EU mogla imati veći utjecaj u svijetu ukoliko bolje uskladi instrumente kojima raspolaže – od diplomatije, vizne politike i trgovine do razvojne pomoći i misija EU.

Prema njegovim riječima, Kallas kao visoka predstavnica može osigurati takvo strateško usmjeravanje upravo zbog svoje uloge koja je povezuje s Vijećem EU.

Kallas je u međuvremenu državama članicama poslala kratak upitnik kako bi dobila njihova mišljenja o budućnosti EEAS-a. Prema navodima zvaničnika EU, ona bi ove sedmice trebala iznijeti i prve prijedloge.

Upitnik obuhvata pet ključnih pitanja: kako EU može postati strateški odlučniji globalni akter, kako bolje iskoristiti svojih 145 delegacija širom svijeta, kako ispuniti mandat EEAS-a predviđen ugovorima EU, kako pojednostaviti institucionalne odnose sa Evropskom komisijom i Vijećem EU te kako efikasnije doprinositi raspravama lidera država članica.

Kallas, međutim, prema istom izvoru, želi sačekati da njen novi rukovodeći tim bude u potpunosti formiran prije nego što napravi veće poteze. U tom timu bit će i nova generalna sekretarka EEAS-a Kajsa Ollongren.

Budućnost EEAS-a otvara se i u kontekstu pritiska na dugoročni budžet Evropske unije. Njemački kancelar Friedrich Merz među evropskim liderima zagovara smanjenje višegodišnjeg finansijskog okvira EU, dok Francuska i Njemačka smatraju da pitanje preuređenja evropske vanjske službe ne treba odgađati.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.