Pretvara li se Srbija u rudarsku koloniju EU-a?

Europarlamentarac Hildegaard Bentele smatra da je Jadar "ključan za Srbiju, EU i cijeli automobilski sektor". Bentele, koji predstavlja njemačke demokršćane, služi kao predstavnik Europskog parlamenta u savjetodavnom panelu koji pregledava strateške projekte CRMA-e.

Međutim, mnogi u Srbiji smatraju da je Bruxelles stao na stranu rudarskog diva, dajući prioritet njemačkim industrijskim interesima i pokušaju europskog bloka da smanji jaz u proizvodnji električnih automobila.

Geolozi su Rio Tinta istražujući u dolini Jadar pronašli visokokvalitetno ležište koje kombinira bor i litij. Ipak, Rio Tinto je tek 2021. najavio da će započeti s operacijama na projektu. Ta je objava izazvala masovne proteste, prisilivši vladu da obustavi pothvat Jadar. Ana Brnabić, tadašnja premijerka, proglasila je to "apsolutnim krajem" planova Rio Tinta.

Ali u julu 2024. Ustavni sud Srbije dopustio je nastavak projekta. Sedam dana kasnije, njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič odletjeli su u Beograd na potpisivanje strateškog partnerstva između Srbije i EU o održivim sirovinama, lancima vrijednosti baterija i električnim vozilima.

Šefčovič, sada povjerenik EU za trgovinu, nazvao je projekt "svjedočanstvom zajedničke predanosti promicanju zelene tranzicije". Scholz ga je opisao kao "istinski europski projekt", ističući da "iznad svega trebaju ove baterije".

Aktivisti zabrinuti

Unatoč pokušajima Rio Tinta da bude transparentan u vezi s projektom kako bi ublažio zabrinutost za okoliš, i dalje postoji otpor javnosti, upozorava Politico.

"U plodnoj dolini, s izvorima izvorske vode, podzemnim vodama, u dolini koja hrani ljude, u kojoj seljaci obrađuju zemlju već sedam-osam generacija, apsolutno nema mjesta za iskopavanje litija", smatra Bojana Novaković, čelnica ekološke nevladine organizacije Marš sa Drine.

Ako se njime loše upravlja, ekstrakcija litija mogla bi kontaminirati rezerve podzemnih voda i poljoprivredno zemljište koje je od vitalnog značaja za pretežno poljoprivrednu zajednicu doline Jadar, navode i drugi ekolozi. Nebojša Petković iz udruge Ne damo Jadar, koji za sebe kaže da je proeuropski orijentiran, smatra da EU nije zainteresirana za članstvo Srbije. Optužio je europski blok da brine samo o vlastitom profitu. "Žele nas pretvoriti u svoju bazu resursa i deponij Evrope", rekao je, označivši rudnik strateškim projektom za “uništenje” Srbije.

Rio Tinto inzistira na tome da rudnik neće predstavljati iste rizike za okoliš kao drugi, jer će koristiti suhe, a ne tekuće metode skladištenja otpada. Rudarski otpad, poznat kao jalovina, obično se sastoji od finih čestica stijena, vode i ponekad hemikalija - što izaziva zabrinutost.

"Međutim, suhi otpad nije imun na izloženost vodi", upozorava Diego Marin iz mreže Europskog ureda za okoliš (EEB). Dolina Jadra sklona je poplavama. 2014. je poplava usmrtila 57 ljudi u Srbiji i pokrenula ispuštanje teških metala iz rudnika u tom području nakon što je pukla brana.

Iako je suha jalovina "definitivno bolja praksa", Marin napominje da "još uvijek nije sigurna od ekoloških problema", uključujući emisije prašine i potencijalno zagađenje teškim metalima.

Jedno od mogućih rješenja sukoba je dovođenje stručnjaka, primjerice onih iz Inicijative za osiguranje odgovornog rudarenja (IRMA). Rio Tinto je izrazio spremnost dopustiti IRMA-i da napravi vanjsko izvješće o Jadru, ali direktorica IRMA-e Aimee Boulanger rekla je da bi donošenje odluke o rudniku koji još ne postoji bilo teško.

Štoviše, odnos između Rio Tinta i lokalnih stanovnika možda je već došao do tačke s koje nema povratka.