Prati li Hrvatska nakane Mađarske, Srbije i entiteta Rs?

Istakao je kako Rs na to "ima pravo", te da "već danas može, imajući u vidu da raspolaže sa značajnim policijskim kapacitetima, podržati" taj sporazum.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost postavlja pitanje da li Hrvatska prati i procjenjuje u kojem smjeru ide pokušaj slabljenja Bosne i Hercegovine i strateško potiskivanje Hrvatske u defanzivu?

"Mađarska koja ima otvorene teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, jer želi izaći na Jadransko more, zajedno sa Srbijom i manjim bh. entitetom, ako ništa formalno i simbolično opkoljava kompletnu istočnu Hrvatsku. U ovom momentu takav savez možda i nije suštinski važan, ali računajući na mogućnost poremećaja svjetskog poretka, takav savez bi mogao biti itekako opasan za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u budućnosti. Ako se tome doda da Mađarska i Srbija za vojni budžet u 2025. godini zajedno planiraju potrošiti 6,85 milijardi dolara (Mađarska 4,57 i Srbija 2,28 milijardi) za razliku od saveza Hrvatske, Albanije i Kosova koji će potrošiti blizu 2 milijarde dolara (Hrvatska 1,17 milijardi, Albanija 558 miliona i Kosovo 260 miliona dolara), onda bilo kakvo spominjanje manjeg bh. entiteta u kontekstu takvog saveza ne bi trebalo biti u interesu Hrvatske", navode iz IGES-a.

Dodaju da je jasno da Dodik nema ni ustavne ni druge pravne podloge za pravljenje vojnog saveza s bilo kim, međutim on nastavlja destabilizaciju Jugoistočnog krila Evropske unije i NATO-a.

"Ako se strateški razmišlja i iz perspektive zvaničnog Zagreba, onda i Plenkovć i Milanović imaju puno razloga za zabrinutost, koja bi trebala rezultirati suštinskom promjenom politike prema BiH", zaključuju iz ovog Instituta.