Političke stranke u Bosni i Hercegovini nastavljaju dobijati milionske iznose iz budžeta svih nivoa vlasti, dok institucije zadužene za nadzor nemaju dovoljno kapaciteta da detaljno provjere na šta se taj novac troši. Samo iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine u 2026. godini za finansiranje parlamentarnih stranaka izdvojeno je više od tri miliona KM.
Prema podacima koje je objavio BHRT, za rad političkih stranaka predviđeno je 0,2 posto državnog budžeta. Sredstva se raspoređuju političkim subjektima koji imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok se finansiranje stranaka iz entitetskih i kantonalnih budžeta provodi prema odgovarajućim propisima.
Istovremeno, izabrani zastupnici ostvaruju redovna primanja koja su višestruko veća od prosječne plaće u Bosni i Hercegovini, dok njihove stranke dodatno dobijaju novac poreznih obveznika za finansiranje vlastitih aktivnosti.
Koliki je ukupan iznos javnog novca koji završava na računima političkih organizacija pokazuju podaci Centralne izborne komisije BiH. Od 2004. do 2021. godine političkim subjektima iz budžeta države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica isplaćeno je ukupno 335,74 miliona KM.
Prema podacima CIK-a, vodeće političke stranke približno 60 posto sredstava potrebnih za svoj rad osiguravaju iz javnih budžeta.
Poseban problem predstavlja kontrola načina na koji stranke raspolažu dodijeljenim sredstvima. Iako je Centralna izborna komisija nadležna za nadzor finansiranja političkih subjekata, njena Služba za reviziju nema dovoljno kapaciteta za sveobuhvatne provjere.
Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić upozorava da postojeći mehanizmi nisu dovoljni za detaljno utvrđivanje zakonitosti finansijskog poslovanja političkih stranaka.
„Kapaciteti Službe za reviziju Centralne izborne komisije nisu takvi da ona može sveobuhvatno i dubinski praviti analizu zakonitosti finansijskog poslovanja određenog političkog subjekta. Tu bi se morale uključiti i neke druge institucije države“, izjavio je Šehić za BHRT.
Na problematične načine trošenja stranačkog novca upozorila je i novinarka Rubina Čengić, podsjećajući na nepravilnosti koje su ranije evidentirane u finansijskim izvještajima političkih subjekata.
„Podsjetiću vas da u nekim od izvještaja Centralne izborne komisije, koje provjeravaju finansijske tokove političkih partija, imate recimo da je novac stranke otišao u izgradnju ograde oko nečije kuće ili u kupovinu kamiona, dakle stvari koje su apsolutno nepotrebne političkim partijama“, kazala je Čengić.
Ona je kritikovala finansiranje političkih organizacija iz javnih sredstava, posebno u okolnostima kada za brojne potrebe građana nema dovoljno novca.
„Sve ovo ukazuje na činjenicu da je potpuno pogrešno da političke partije budu finansirane budžetskim sredstvima, dok recimo na drugoj strani, možda će zvučati kao populizam, djecu liječimo SMS porukama, nemamo novca za skupe lijekove“, upozorila je Čengić.
Promjena postojećeg sistema finansiranja zavisi upravo od političkih stranaka koje su korisnici budžetskih sredstava, jer bi izmjene zakona morale biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Šehić smatra da bi pitanje finansiranja stranaka trebalo ponovo otvoriti u državnom parlamentu, uz preispitivanje postojećih zakonskih rješenja.
„Treba sve raspraviti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine jer, kako su oni mijenjali prvobitni zakon, mogu promijeniti i finansiranje stranaka, ali nije to ni evropska praksa“, rekao je Šehić.
Čengić, međutim, ne očekuje da će političke organizacije dobrovoljno odustati od budžetskog finansiranja.
„Oni koji koriste taj novac moraju donijeti odluku da ga ne žele koristiti. To ćemo teško dočekati da se desi“, kazala je.
Prema postojećem sistemu, povećanje budžeta institucija BiH može značiti i povećanje iznosa namijenjenog političkim strankama, budući da se sredstva za njihovo finansiranje određuju kao procenat budžeta.










