Čavoški poziva na razbijanje BiH: Rs bi pripojio Srbiji, hrvatske dijelove Hrvatskoj, a Bošnjacima ostavio zasebnu državu

Redakcija Mostar

Član SANU zagovara ukidanje OHR-a i teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine, uz tvrdnju da bi takvo rješenje donijelo trajni mir.

Član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Kosta Čavoški ponovo je iznio velikosrpske političke stavove, otvoreno zagovarajući raspad Bosne i Hercegovine i pripajanje entiteta Rs Srbiji. Njegove izjave dolaze uoči 31. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je potvrđen međunarodnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine i uspostavljeno njeno poslijeratno ustavno uređenje.

Čavoški smatra da bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebalo trajno zatvoriti, a odlučivanje o budućnosti Bosne i Hercegovine prepustiti predstavnicima konstitutivnih naroda.

Prema njegovom mišljenju, zatvaranje OHR-a trebale bi podržati i međunarodne sile. Tvrdi da se ova međunarodna institucija pokazala neuspješnom, optužujući visoke predstavnike za zloupotrebu ovlaštenja i nametanje zakona.

Međutim, Čavoški se nije zadržao na zahtjevu za ukidanje OHR-a, nego je iznio prijedlog teritorijalnog prekrajanja Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva prestanak njenog postojanja kao jedinstvene države.

Prema njegovoj zamisli, Rs bi trebala sačekati povoljan politički trenutak, proglasiti nezavisnost i potom pokrenuti proces ujedinjenja sa Srbijom. Takav potez obrazlaže idejom okupljanja svih Srba u jednoj državi.

Istovremeno, smatra da bi se područja Bosne i Hercegovine s hrvatskim stanovništvom mogla pripojiti Hrvatskoj, dok bi Bošnjaci formirali vlastitu državu.

„S druge strane, Hrvati u BiH mogu se pripojiti Hrvatskoj, a Bošnjaci mogu konstituisati svoju državu. Tada bi, vjerujem, bila 'mirna Bosna', pogotovo ako bi međusobne granice bile nepovredive“, izjavio je Čavoški.

Njegov prijedlog podrazumijeva podjelu međunarodno priznate države po etničkom principu, suprotno ustavnom uređenju uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, BiH nastavlja svoje pravno postojanje kao država prema međunarodnom pravu, s postojećim međunarodno priznatim granicama. Entiteti nemaju ustavno utvrđeno pravo na jednostrano otcjepljenje.

Čavoški je poznat po dugogodišnjem zastupanju srpskih nacionalističkih političkih ideja i protivljenju međunarodnom angažmanu u Bosni i Hercegovini. Njegovi najnoviji stavovi uklapaju se u političke zahtjeve za ukidanje međunarodnog nadzora nad provođenjem Dejtonskog sporazuma, ali idu i dalje, jer otvoreno predviđaju nestanak Bosne i Hercegovine kao države.

Izjave su iznesene neposredno pred 21. novembar, kada se navršava 31 godina od parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson, nedaleko od Dejtona u saveznoj državi Ohajo, nakon pregovora kojima je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Dejtonski mirovni sporazum, koji sadrži 11 aneksa, formalno je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Njime je potvrđen suverenitet i međunarodnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine, uređene kao države s dva entiteta, Federacijom BiH i Rs.

Ured visokog predstavnika uspostavljen je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, s mandatom nadgledanja civilne provedbe mirovnog rješenja.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.