Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) otvorila je niz ozbiljnih pitanja o odluci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom je osigurano 500.000 KM budžetskih sredstava za projekat DATA centra u okviru Željezare Zenica d.o.o. – u stečaju. Iz Fondacije traže da se javnosti objasni pravni osnov raspolaganja imovinom nekadašnjeg industrijskog giganta, ali i da se otkrije ko će dobiti novac namijenjen izradi projektne dokumentacije.
U središtu njihovih primjedbi nalazi se odluka Vlade FBiH objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 40/26 od 29. maja 2026. godine, kojom je usvojen program utroška sredstava za sufinansiranje izgradnje DATA centra Zenica. Odluku je potpisao federalni premijer Nermin Nikšić, dok je za provođenje programa nadležno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na čijem je čelu Vedran Lakić.
Fondacija ACT posebno problematizira činjenicu da je za projekat osigurano pola miliona konvertibilnih maraka, dok se, prema njihovom tumačenju programa, novac u ovoj fazi ne izdvaja za samu izgradnju objekta, već za ekonomsku i tehničku studiju izvodljivosti te pripremu tenderske dokumentacije.
Drugim riječima, riječ je o pripremnoj fazi projekta, a ne o izgradnji DATA centra, zbog čega iz Fondacije traže detaljno obrazloženje planiranih troškova i načina izbora konsultantskih kompanija.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je korisnik sredstava Željezara Zenica, privredno društvo koje se nalazi u stečajnom postupku.
Iz Fondacije upozoravaju da je osnovna svrha stečajnog postupka uređivanje obaveza prema povjeriocima i namirenje njihovih potraživanja, zbog čega smatraju da javnost mora dobiti odgovor na pitanje kako se razvoj velikog tehnološkog projekta uklapa u stečajni postupak i interese radnika i drugih povjerilaca.
Istovremeno, postavljaju pitanje vlasništva nad imovinom nekadašnje Željezare, pozivajući se na propise o transformaciji društvene imovine i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Prema njihovom stavu, potrebno je utvrditi pravni osnov na kojem Federacija BiH polaže pravo na imovinu nekadašnjeg društvenog preduzeća, posebno imajući u vidu Zakon o svojinskoj transformaciji iz 1994. godine.
Dokumentacija Agencije za reviziju privatizacije u FBiH iz 2026. godine potvrđuje da je Federacija BiH upisana kao osnivač Željezare Zenica sa 100 posto udjela u osnovnom kapitalu. Revizijom je također utvrđeno da privatizacija ovog društva nije provedena. Međutim, vlasništvo nad udjelima u privrednom društvu i pravni status pojedinačnih nekretnina nisu nužno isto pitanje.
Fondacija ACT u svojim argumentima posebno ističe odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na državnu imovinu, uključujući predmete U-1/11 i U-2/26.
Ustavni sud BiH je u odluci U-2/26 od 24. septembra 2026. godine utvrdio neustavnost određenih akata kojima su nadležni organi raspolagali državnom imovinom na području Vareša, suprotno zakonskoj zabrani raspolaganja. Iako se ta odluka ne odnosi neposredno na Željezaru Zenica, Fondacija smatra da je njena pravna argumentacija važna i za razmatranje pitanja imovine na kojoj je planiran DATA centar.
Iz ACT-a zato traže da nadležne institucije jasno objasne vlasnički status zemljišta i objekata, način njihovog evidentiranja te pravni osnov na kojem se planira buduća izgradnja i eventualno uključivanje stranih partnera.
Dodatna pitanja odnose se na utjecaj budućeg DATA centra na okoliš i javne resurse. Fondacija upozorava da veliki podatkovni centri mogu imati značajne potrebe za električnom energijom i vodom za hlađenje, zbog čega smatra da bi prije realizacije projekta trebalo utvrditi njegove stvarne energetske i vodne potrebe, kao i sve zakonske uslove za izgradnju.
S druge strane, projekat je predstavljen kao mogućnost da prostor stare Željezare dobije novu razvojnu namjenu. Ranije je najavljeno da bi digitalni i inovacioni kompleks mogao obuhvatiti podatkovni centar, superračunar, infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije te naučne i obrazovne sadržaje.
Stečajni upravnik Željezare Zenica Jasmin Hadžirašidović ranije je objasnio da bi studija izvodljivosti trebala pokazati tehničke, energetske, finansijske, tržišne i pravne mogućnosti realizacije projekta. U javnosti je kao konsultantska kompanija angažovana na izradi studije spominjana međunarodna firma Arthur D. Little, ali iz tih informacija nije moguće utvrditi kompletnu strukturu ugovorenih troškova i eventualnih podizvođača.
Fondacija ACT navodi i da su sredstva već isplaćena nakon potpisivanja ugovora, ali ta tvrdnja zahtijeva potvrdu kroz službenu finansijsku dokumentaciju.
Zbog toga su uputili javni poziv medijima, organizacijama civilnog društva i građanima da od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te stečajnog upravnika Željezare Zenica zatraže dokumentaciju o dodjeli i trošenju budžetskih sredstava.
Prije svega, traže objavljivanje kompletnog ugovora o dodjeli 500.000 KM, koji bi trebao pokazati ugovorene obaveze, rokove, način isplate i kontrolu namjenskog trošenja novca.
Također zahtijevaju informacije o konsultantskim kompanijama i eventualnim podizvođačima, njihovim ugovorenim naknadama, kriterijima izbora te identitetu potencijalnih stranih partnera uključenih u pripremu projekta.
Fondacija posebno insistira na objavljivanju izvještaja komisije zadužene za praćenje utroška sredstava, kako bi javnost mogla vidjeti šta je urađeno, koje su usluge plaćene i jesu li ispunjene obaveze predviđene programom.
Iz Fondacije Atelje za društvene promjene poručuju da se odgovori na ova pitanja moraju tražiti kroz službene dokumente i transparentan rad institucija, posebno kada se radi o javnom novcu, imovini nekadašnjih velikih preduzeća i projektima u koje bi se u budućnosti mogli uključiti domaći i strani investitori.
