Crnoj Gori prijeti novi talas poskupljenja: Inflacija bi mogla dostići 10 posto, bez posla ostati do 18.000 radnika

Redakcija Mostar

Godišnja inflacija u Crnoj Gori mogla bi do kraja ove godine porasti na sedam do osam posto, a u prvoj polovini 2027. dostići 10 posto. Istovremeno, privatni sektor mogao bi ostati bez 14.000 do 18.000 radnika, odnosno između sedam i 10 posto ukupnog broja zaposlenih.


Poslodavci upozoravaju da bi Vladin Euro model mogao izazvati rast cijena do 40 posto, masovna otpuštanja i zatvaranje preduzeća.

Godišnja inflacija u Crnoj Gori mogla bi do kraja ove godine porasti na sedam do osam posto, a u prvoj polovini 2027. dostići 10 posto. Istovremeno, privatni sektor mogao bi ostati bez 14.000 do 18.000 radnika, odnosno između sedam i 10 posto ukupnog broja zaposlenih.

To su procjene iz anketa i analiza koje su proveli odbori i grupacije Unije poslodavaca i Privredne komore Crne Gore, a u koje su uvid imale podgoričke „Vijesti“. Istraživanjem je obuhvaćeno više od stotinu velikih i srednjih kompanija te više od hiljadu manjih preduzeća, neposredno ili preko njihovih udruženja.

Razlog za zabrinutost privrednika jeste novi Vladin paket ekonomskih mjera, nazvan Euro model, koji predviđa izmjene šest zakona. Najznačajnije promjene odnose se na povećanje minimalnih plaća na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od kvalifikacija radnog mjesta, ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje te izmjene oporezivanja plaća i dobiti.

Za razliku od programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, koji su imali gotovo jednoglasnu podršku privrede, novi model nije dobio pozitivnu ocjenu nijednog od anketiranih poslodavaca. Samo desetak privrednika izjasnilo se neutralno, uglavnom zato što njihovi zaposleni već imaju plaće veće od 1.400 eura.

Više od polovine anketiranih poslodavaca najavilo je da će istovremeno povećavati cijene proizvoda i usluga te smanjivati broj zaposlenih. Najavljena poskupljenja kreću se od pet do 40 posto, dok pojedine djelatnosti razmatraju otpuštanje više od polovine radnika.

Privrednici upozoravaju da bi povećanja cijena mogla početi već tokom novembra i decembra, prije nego što nove minimalne plaće stupe na snagu. Dio njih očekuje i dodatna poskupljenja električne energije, komunalnih usluga, općinskih taksi i drugih naknada početkom naredne godine.

Posebno su zabrinuti proizvođači hrane i turistički sektor, u kojima su sadašnje plaće znatno niže od predloženih minimalnih iznosa.

Prehrambene kompanije procjenjuju da bi, radi pokrivanja novih troškova, morale povećati cijene između 13 i 25 posto, uz moguće smanjenje zaposlenosti do 10 posto. Pojedine kompanije koje posluju u okviru regionalnih poslovnih sistema razmatraju čak i obustavljanje proizvodnje u Crnoj Gori te prelazak na uvoz proizvoda iz susjednih država.

Slična upozorenja dolaze iz turizma. Jedan od velikih privatnih hotelijera procijenio je da bi cijene smještaja morao povećati za približno 20 posto kako bi zadržao sadašnji nivo poslovanja. Hotelijeri strahuju da bi zbog viših cijena mogli izgubiti dio gostiju i turističkih operatora, posebno u konkurenciji s mediteranskim destinacijama koje imaju niže porezne stope na smještaj.

U trgovini se razmatra zatvaranje dijela prodajnih objekata, dok su pojedini lanci kioska i trafika najavili mogućnost zatvaranja polovine poslovnica i otpuštanja približno 50 posto zaposlenih.

Poslodavci su posebno nezadovoljni jer, kako navode, Vlada ni nakon dva mjeseca nije predstavila detaljnu analizu ekonomskih posljedica predloženih mjera niti ponudila garancije da će javne finansije ostati stabilne.

Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost novih poreznih opterećenja. Savjet stranih investicija u svojoj analizi spominje mogućnost povećanja stope PDV-a na 23 posto.

Prema ranijim projekcijama Vlade, budžetski deficit naredne godine trebao bi iznositi pet posto bruto domaćeg proizvoda. Uz procijenjeni BDP od 9,5 milijardi eura, to predstavlja približno 475 miliona eura.

Istovremeno, Crnoj Gori naredne godine na naplatu dospijevaju raniji krediti vrijedni 1,1 milijardu eura. To znači da bi nova zaduženja za otplatu postojećih obaveza i finansiranje planiranog deficita mogla dostići najmanje 1,6 milijardi eura, ne računajući potrebe kapitalnog budžeta.

Najnoviji podaci Uprave za statistiku Crne Gore, Monstata, pokazuju da je godišnja inflacija u oktobru već dostigla 5,9 posto, što je najviši nivo u posljednje tri godine.

Najviše su poskupjeli troškovi prevoza, za 20,3 posto, dok su cijene hrane porasle 3,5 posto, lijekova i medicinskih usluga 4,4 posto, a restoranskih i smještajnih usluga 5,8 posto.

Prema anketama poslodavačkih organizacija, dio trgovaca i proizvođača već je povećao cijene tokom novembra, dok ostali najavljuju poskupljenja do kraja godine.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.