Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je početkom 2026. godine izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se prvi put predviđa uvođenje PDV-a na igre na sreću, čime se ukida njihovo dugogodišnje poresko izuzeće. Ova odluka otvorila je jednu od najznačajnijih fiskalnih i političkih rasprava u posljednje vrijeme, jer zadire u sektor koji generira milijarde konvertibilnih maraka godišnje, ali je do sada bio izvan sistema indirektnog oporezivanja.
Istovremeno, rasplamsale su se rasprave za i protiv.
Populizam protiv struke
Inicijativa je usvojena u Predstavničkom domu sa 27 glasova „za“, četiri „protiv“ i četiri suzdržana, a zakon je upućen u dalju proceduru u Dom naroda.
Inicijativu je u parlamentarnu proceduru uputila zastupnica Naše stranke Mia Karamehić Abazović, koja je ovaj podnesak uložila dok je još bila u Narodu i Pravdi. A onda je napustila tu stranku.
Ona je u obrazloženju naglasila da su igre na sreću „jedina legalna djelatnost koja stvara ovisnost, ostvaruje promet od više milijardi KM, a nije oporezovana na državnom nivou“, te da ne postoji „nijedan fiskalni, pravni ni društveni razlog“ da ostanu u privilegovanom položaju.
Prema predloženom rješenju, briše se postojeća zakonska odredba kojom su igre na sreću bile oslobođene PDV-a, čime se ova industrija uvodi u sistem indirektnog oporezivanja.
Ključni argumenti predlagača zasnivaju se na tri elementa. Prvi je fiskalni – riječ je o sektoru čiji promet premašuje 2,5 milijardi KM godišnje, a koji ne doprinosi budžetu kroz PDV, za razliku od drugih djelatnosti. Drugi je socijalni – igre na sreću se tretiraju kao djelatnost koja stvara ovisnost i negativne društvene posljedice, pa bi dodatno oporezivanje imalo i destimulativni efekat. Treći je princip pravednosti – zagovornici tvrde da je postojeći sistem davao neopravdanu poresku privilegiju ovoj industriji u odnosu na druge privredne grane.
Podršku zakonu dale su stranke iz vladajuće većine na državnom nivou, uključujući Trojku (SDP, Naša stranka, NiP), zatim SDA, DF, kao i opozicione stranke iz Rs poput PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red, uz podršku još nekoliko manjih političkih subjekata.
S druge strane, protiv su glasali zastupnici SNSD-a, među kojima Sanja Vulić, Miroslav Vujičić, Milorad Kojić i Nebojša Radmanović, dok su zastupnici HDZ-a bili suzdržani. Opozicija iz Rs problematizirala je prije svega način implementacije i hitnu proceduru, uz tvrdnje da zakon nije dovoljno razrađen.
Ko će plaćati?
Tokom rasprave otvoreno je i pitanje na koga će porez zaista pasti. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović upozorio je da „ovo nije zakon o oporezivanju kladionica, nego o oporezivanju igrača“, sugerirajući da će trošak u konačnici snositi građani koji učestvuju u igrama na sreću.
Upravo to je jedan od ključnih argumenata protivnika zakona. Predstavnici industrije igara na sreću upozoravaju da će dodatno opterećenje biti prebačeno na korisnike, te da postoji rizik prelaska dijela tržišta u sivu zonu ili na neregulisane online platforme.
Profesor ekonomije Ante Džidić smatra da bi ovakvo rješenje moglo biti u koliziji s evropskim pravilima, navodeći da EU Direktiva o PDV-u predviđa oslobađanje igara na sreću od ovog poreza, te upozorava da bi BiH mogla ući u pravno problematičnu zonu.
On dodatno ističe da je konceptualno problematično odrediti osnovicu za PDV u ovom sektoru – da li se oporezuje uplata, dobitak ili provizija – jer svaka od tih opcija otvara rizik dvostrukog oporezivanja ili narušavanja osnovnih principa indirektnih poreza.
Dodatni izazov predstavlja i tehnička implementacija. Predstavnički dom je usvojio zaključak kojim se Uprava za indirektno oporezivanje obavezuje da u roku od 60 dana izradi pravilnik o načinu oporezivanja, što ukazuje da ključni elementi sistema još nisu precizno definisani.
NE PDV već posebni porezi
Konačan ishod zavisit će od Doma naroda, gdje su odnosi snaga često drugačiji i gdje su slične inicijative ranije znale biti zaustavljene.
"Igre na sreću su aleatorni ugovori, jer ishod zavisi od budućeg neizvesnog događaja (slučaja), strane svesno prihvataju rizik, ne postoji unapred određena ekvivalentnost davanja", kaže za Politicki.ba Svetlana Cenić.
Poznata ekonomska analitičarka pojašnjava da su ove vrste igara, "aleatorne po prirodi, ali posebno regulisane, često sa ograničenom ili uslovnom pravnom zaštitom".
No, posebno ističe da se "PDV, u pravilu NE plaća na igre na sreću, ali se zato plaćaju posebni porezi i naknade".
