Srbija i Bosna i Hercegovina najlošije su rangirane od svih država nastalih raspadom Jugoslavije prema Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF) za 2026. godinu. Srbija je ove godine rangirana na 104. mjesto, što je pad od osam mjesta u odnosu na prošlu godinu, a Bosna i Hercegovina je zabilježila pad od četiri pozicije te se ove godine nalazi na 90. mjestu, od ukupno 180 zemalja.
Posljednji Indeks medijskih sloboda RSF-a ukazuje da Bosna i Hercegovina nije zabilježila ovako loš rezultat godinama unazad. Bosna i Hercegovina je 2024. bila na 81. mjestu, 2023. na 64. poziciji, 2022. je bila na 67. mjestu, 2021. i 2020. BiH je zauzimala 58. mjesto, a 2019. na 63. mjestu. U 2018. BiH je bila na 62., a 2017. na 65. mjestu ovog indeksa. Zapravo, Bosna i Hercegovina je najgore rangirana u posljednjih 25 godina, prenosi Media.ba.
Kad su u pitanju medijske slobode na prostoru bivše Jugoslavije, najbolje stoji Slovenija, koja je na 36. mjestu (pad od tri mjesta u odnosu na prošlu godinu), iza nje je Crna Gora, koja je 41. (pad za četiri mjesta), Sjeverna Makedonija je 45. (pad za tri mjesta), Hrvatska je 53, a bila je 60. prošle godine, Kosovo je 84, a bilo je 99. što znači da se popelo za 15 mjesta, spomenuta Bosna i Hercegovina je pala četiri mjesta – sa 86. na 90. poziciju, a Srbija sa 96. na 104. Baš kao i Bosna i Hercegovina, i Srbija je pala najniže u posljednje 2,5 decenije.
Pored pada Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih u regiji, ovogodišnja analiza RSF-a ističe alarmantno pogoršanje uslova za novinarstvo u mnogim dijelovima svijeta, uprkos nekim izolovanim poboljšanjima, budući da je 100 od 180 zemalja i teritorija zabilježilo pad rezultata slobode medija.
RSF je istakao da po prvi put u historiji Svjetskog indeksa slobode medija RSF, više od polovine zemalja svijeta sada spada u kategorije „teško” ili „vrlo ozbiljno” stanje slobode medija. U posljednjih 25 godina, prosječna ocjena svih 180 zemalja i teritorija obuhvaćenih Indeksom nikada nije bila ovako niska. Od 2001. godine, širenje sve restriktivnijih pravnih okvira – posebno onih povezanih s politikama nacionalne sigurnosti – postepeno narušava pravo na informisanje, čak i u demokratskim zemljama. Pravni indikator Indeksa zabilježio je najveći pad u protekloj godini, što je jasan znak da se novinarstvo širom svijeta sve više kriminalizira.
Bosna i Hercegovina – pad od četiri mjesta
U 25. izvještaju RSF-a za Bosnu i Hercegovinu navedeno je da sloboda medija i kvalitet novinarstva uveliko variraju širom zemlje. Dodaje se da se novinarstvo od javnog interesa u Rs-u, entitetu u BiH sa srpskom većinom, suočava sa izazovom ponovne kriminalizacije klevete i rastućeg uticaja ruske propagande.
Istaknuto je da Bosna i Hercegovina ima vrlo fragmentiran medijski pejzaž sa 40-ak TV kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 časopisa i 600 portala. Ipak, kako je naglašeno iz RSF, tako veliki broj medija ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko TV kanala pruža kvalitetno izvještavanje, dok su portali ključne platforme u istraživačkom novinarstvu.
Iako je opšte političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike širom zemlje zbog različitih političkih struktura njenih entiteta. Okruženje za medije je bolje u Sarajevu, glavnom gradu, i u Federaciji Bosne i Hercegovine, nego u Rs-u, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad javnim emiterom entiteta RTRs i gurnule nacionalni javni kanal BHRT na ivicu finansijskog kolapsa. RT Balkan, regionalna podružnica ruskog propagandnog kanala RT (ranije Russia Today), širi svoj uticaj u Bosni i Hercegovini, piše u analizi.
Iako je pravni okvir za medije uglavnom u skladu s međunarodnim standardima, modernizacija politike javnih medija je posljednjih godina zastala. Još gore, Rs je ponovo kriminalizirala klevetu, što može potaknuti veću autocenzuru. Pristup informacijama je u principu otvoren za sve novinare, ali nedavna reforma krivičnog zakona uključuje zahtjev za dobijanjem prethodne saglasnosti za objavljivanje bilo kakvih ličnih podataka, pod kaznom zatvora. Zakonske odredbe o zaštiti izvora i kodeksi etike su na snazi.
Ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji također pate od podjela po etničkim linijama i konkurencije medijskih kuća susjednih zemalja koje pripadaju istom jezičkom području. Zbog teške ekonomske situacije i ovisnosti o političkim i ekonomskim sektorima, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.
Sa svojom prošlošću obilježenom ratom, društvo pati od mnogih podjela i ostaje rastrgano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji favoriziraju sukob i podjele. Pitanja etničkog i vjerskog identiteta zasjenjuju pitanja individualnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao što je slučaj u društvu u cjelini, situacija je teža za žene u medijima.
Novinari su često mete verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkih napada. Većina novinara se ne osjeća dovoljno zaštićeno dok obavlja svoj posao i ne vjeruje policiji ili pravosudnom sistemu. Poduzete su razne inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući i kroz zakonodavstvo i istrage koje provodi tužilaštvo.
Evropa – Centralna Azija
Uprkos stupanju na snagu Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), nekoliko država članica Evropske unije (EU) i dalje krši zakone. Dok su zemlje EU uglavnom zadržale vodeće pozicije na Indeksu RSF-a, ukupna slika ostaje mješovita. Estonija je, na primjer, pala sa 2. na 3. mjesto zbog političkog pritiska na medije.
Istočna Evropa i Centralna Azija i dalje su obilježene vrlo restriktivnim režimima, poput Bjelorusije (165. mjesto, pad za jedno mjesto), Azerbejdžana (171. mjesto, +4), Rusije (172. mjesto, +1) i Turkmenistana (173. mjesto, +1), koji imaju neke od najnižih ocjena u svijetu za pravni indikator (između 22 i 32 od 100). Nasuprot tome, Ukrajina (55. mjesto, +7) pokazala je blago poboljšanje uprkos ratu koji je u toku.
Amerika
