Zapaljene gradske vijećnice, demolirane prodavnice, automobili u plamenu, barikade i sukobi s policijom obilježili su proteste 17. oktobra u više evropskih država. Najveće nasilje zabilježeno je u Francuskoj, dok su u Albaniji demonstracije protiv vlade Edija Rame ušle u peti uzastopni dan.
Protesti su održani i u Belgiji, Italiji i Portugalu. Razlozi okupljanja razlikuju se od zemlje do zemlje: od poskupljenja osnovnih životnih potrepština i stanovanja do nezadovoljstva obrazovanjem i zahtjeva za ostavkom vlasti. Većina učesnika francuskih demonstracija protestirala je mirno, dok su nasilne grupe napadale institucije, trgovine i policiju.
U Francuskoj je premijer Sébastien Lecornu saopćio da je uhapšeno oko 1.200 ljudi, a povrijeđeno više od 150 pripadnika policije. Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je demonstriralo oko 550.000 građana, dok je sindikat CGT naveo približno 800.000 učesnika.
Francuska mobilizacija izrasla je iz protesta srednjoškolaca koji su se žalili na nedostatak nastavnika i loše školske objekte. Pridružili su im se sindikalisti, radnici, penzioneri i učesnici pokreta „žutih prsluka“, nezadovoljni cijenama i slabljenjem javnih službi.
Prema izvještaju agencije EFE, poziv na okupljanje proširio se društvenim mrežama nakon videosnimka objavljenog početkom septembra. Demonstranti su tražili mjere protiv inflacije, visokih cijena goriva i pada kupovne moći.
Za osiguravanje skupova angažovano je oko 10.000 policajaca i žandara, od kojih približno 5.000 u Parizu. Uprkos tome, sukobi su na pojedinim lokacijama počeli prije zvaničnog početka marševa.
U Parizu je, prema podacima koje prenosi Deutsche Welle, demonstriralo oko 110.000 ljudi. Policija je koristila suzavac i vodene topove, dok su pojedine grupe palile vozila i napadale prodavnice.
Oštećeni su i prozori prostorija medijskih kuća CNews i Europe 1. Pljačke trgovina prijavljene su i iz Marselja, Nice, Bordoa i Lila.
Dopisnik Deutsche Wellea iz Pariza upozorio je da snimci nasilja ne prikazuju cjelokupnu sliku okupljanja. Među ljudima na ulicama bili su nastavnici, medicinske sestre, studenti i radnici koji nisu učestvovali u neredima, ali su izražavali snažno nezadovoljstvo vladom.
U Limožu je zapaljena historijska gradska vijećnica. Prema izvještaju Deutsche Wellea, požar se proširio prema krovu i najvećim dijelom uništio zgradu.
U Lionu je zapaljen turistički ured, dok su u Lilu demonstranti provalili u gradsku vijećnicu i oštetili njenu unutrašnjost.
U Marselju su demonstranti nasilno otvorili vrata gradske vijećnice i nakratko ušli u predvorje. Oštećena je bista Marijane, simbola Francuske Republike, a na zgradi su ispisani grafiti.
Gradonačelnik Benoît Payan osudio je napad, upozoravajući da nasilje politički koristi krajnjoj desnici. Oštećene su i trgovine te stanica gradske policije. Prema njegovim riječima, predsjednik Emmanuel Macron obećao je dodatna policijska pojačanja.
Posljedice su se osjetile i u saobraćaju. Na zahtjev policije zatvorene su brojne stanice pariškog metroa, uključujući one u blizini predsjedničke palate, parlamenta i drugih državnih institucija.
Istovremeno je otvorena istraga nakon što je mladi demonstrant u Sent Etjenu izgubio šaku. Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez potvrdio je tešku povredu, ali u izjavi koju prenosi Associated Press nije potvrdio medijske navode da ju je izazvala policijska granata.
Broj uhapšenih povećavao se tokom dana: EFE je sredinom poslijepodneva izvijestio o 272 hapšenja, AP je u svom izvještaju naveo oko 400, a premijer je potom saopćio bilans od približno 1.200.
„Čudo je da bilans nije teži“, rekao je Lecornu prilikom obilaska policajaca u Parizu.
Ministar Nuñez izjavio je da vlasti ne planiraju uvođenje vanrednog stanja. Vlada je nasilje pripisala radikalnim grupama krajnje ljevice i osobama koje su okupljanja iskoristile za pljačku.
U Italiji su ozbiljni sukobi zabilježeni u Milanu i Bolonji, uz naknadne policijske podatke koji pokazuju teži bilans od prvih izvještaja o nekoliko privedenih.
Prema agenciji ANSA, u Milanu je privedeno oko 50 osoba nakon razaranja na Trgu Duomo, području San Babile i u centralnim gradskim ulicama. Gotovo polovina privedenih su maloljetnici.
U Bolonji su uhapšene četiri maloljetne osobe zbog sumnje na teži oblik otpora policiji. Protiv sedam osoba podnesene su prijave, deset je odvedeno u policijske prostorije radi daljnjeg utvrđivanja odgovornosti, a 40 je identificirano. Ti podaci predstavljaju različite policijske kategorije i ne mogu se jednostavno sabrati kao ukupan broj uhapšenih.
Policija je u Bolonji prijavila 36 pripadnika sigurnosnih snaga s povredama ili kontuzijama. Tokom sukoba korišteno je više od 400 suzavnih sredstava, dok se šteta na službenim vozilima još utvrđivala.
Italijanski protesti također su bili usmjereni protiv skupoće. U Milanu je policija suzavcem potiskivala demonstrante s prostora oko katedrale, a u Bolonji su korišteni vodeni topovi.
Prema izvještajima Sky TG24, u Milanu je dio učesnika formirao barikade od stolova ugostiteljskih objekata i gađao policiju kamenjem. Istovremeno su tri odvojena okupljanja u Rimu, s približno 25.000 učesnika, prema policijskim podacima prošla bez većih problema.
U Belgiji su se protesti i sukobi odvijali u Briselu, dok je okupljanje održano i u Liježu. Reuters navodi da se studentske organizacije protive rastu troškova obrazovanja i reformama za koje strahuju da će otežati pristup visokom obrazovanju.
U centru Brisela policija je upotrijebila suzavac i vodene topove. Demonstranti su prevrnuli automobil, a ministar unutrašnjih poslova Bernard Quintin poručio je da situacija više nije samo protest te najavio korištenje potrebnih sredstava za uspostavljanje reda.
Lokalni izvještaji, međutim, upozoravaju da se različita belgijska okupljanja ne mogu poistovjećivati. Brussels Times, pozivajući se na izvještače agencije Belga, navodi da su grupu uključenu u briselske nerede pretežno činili antifašistički aktivisti i da taj skup nije bio povezan sa školskim protestima prethodnih sedmica.
U blizini južne željezničke stanice okupilo se između 500 i 600 osoba. Zapaljeni su bicikli, električni romobili i vreće smeća, a građevinske ograde korištene su tokom sukoba.
Policija je u Anderlehtu opkolila dio demonstranata i izvršila hapšenja. U tom izvještaju nije naveden ukupan broj uhapšenih niti potvrđen bilans povrijeđenih.
U Portugalu je u središtu nezadovoljstva stanovanje. Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice Lisabona zbog cijena nekretnina i drugih životnih troškova, izvijestio je Reuters.
Prema portugalskoj Renascençi, dio demonstranata nakon marša počeo je postavljati šatore na trgu Rosio, zahtijevajući politike koje će olakšati pristup stanovanju. U dostupnim izvještajima o tom okupljanju nije naveden potvrđen bilans hapšenja i povreda koji bi se mogao uporediti s Francuskom ili Italijom.
U Albaniji su protesti prerasli u direktan zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Studenti traže kvalitetnije obrazovanje, veću finansijsku podršku i bolje mogućnosti zapošljavanja, dok širi pokret optužuje vlast za korupciju.
Euronews izvještava da se protesti nisu ograničili na Tiranu. U glavnom gradu demonstranti su se okupljali ispred Ministarstva obrazovanja, gađali policiju kamenjem i nakon potiskivanja ponovo prilazili policijskim linijama.
Policija je koristila suzavac, vodene topove i gumene metke. Rama je poručio da podržava pravo na protest, ali da će osobe odgovorne za uništavanje imovine odgovarati. Odbacio je zahtjev za ostavkom.
Bilansi povrijeđenih u Albaniji odnose se na različite periode. Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopćio je 16. oktobra da je tokom četiri dana povrijeđeno 156 osoba: 97 policajaca, 45 demonstranata i 12 prolaznika. Među povrijeđenima bilo je četvero maloljetnika.
Demo je pozvao roditelje da ne dopuštaju uključivanje djece u nasilje. Ujedno je tvrdio da se neredi koriste za pokušaj preuzimanja vlasti i ugrožavanje evropskog puta Albanije. To su optužbe vlasti, a ne nezavisno utvrđeni motivi učesnika protesta.
Za pet dana protesta AP i Euronews prenijeli su policijski podatak o 167 uhapšenih i 132 povrijeđena policajca. Reuters je, međutim, u svom izvještaju od 17. oktobra naveo izjavu direktora policije Skendera Hite o 1.067 uhapšenih i 388 krivično procesuiranih.
Razlika između 167 i 1.067 uhapšenih nije razjašnjena u tim izvještajima, pa se nijedan od tih brojeva ne može predstaviti kao nesporan, jedinstveno potvrđen bilans.
Sedam policajaca suspendovano je zbog sumnje na prekoračenje ovlasti i nepoštivanje proporcionalnosti pri postupanju prema demonstrantima.
Prema ranijem izvještaju agencije EFE, do 16. oktobra u Tirani je bilo uhapšeno 127 osoba, među kojima 16 maloljetnika od 15 do 17 godina. Još 244 osobe bile su pod istragom zbog nasilja nad policijom, oštećenja institucija i uništavanja javne i privatne imovine.
Oštećeni su bankomati, kamere, vozila i ulična oprema. Ministarstvo obrazovanja pretrpjelo je znatnu štetu, a prostor oko sjedišta vlade bio je prekriven kamenjem izvađenim iz pločnika i staklom razbijenih izloga.
Opozicioni lider Sali Berisha pozvao je pristalice da podrže studente, dok je vlast optužila opoziciju da podstiče sukobe.
Širi pokret nezadovoljstva u Albaniji uključuje i protivnike luksuznog turističkog projekta na južnoj obali povezanog s investicijskom kompanijom Jareda Kushnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trumpa. AP navodi da je protivljenje tom projektu bilo povod za ranija okupljanja pokreta „Flamingo“.
Reutersovi novinari su tokom sukoba ispred Ministarstva obrazovanja zabilježili policijsko pucanje prema okupljenima i pronašli gumene projektile na tlu. Projektili su pogodili i dvojicu njihovih novinara, kao i nekoliko demonstranata. Direktor policije Hita izjavio je da su korištena sredstva primjenjivana „u ograničenoj mjeri“.
