Ovosedmična strateška rasprava Evropskog vijeća o proširenju Evropske unije bila je ispod očekivanja, ocijenio je analitičar Adi Ćerimagić, navodeći da su prvobitne ambicije bile znatno veće.
Prema njegovim riječima, kada su António Costa i grupa evropskih lidera prije ljeta zatražili ovu raspravu, očekivalo se da će se prethodno ostvariti dvije važne pretpostavke: da će Island podržati ponovno otvaranje pristupnih pregovora i da će Crna Gora i Hrvatska riješiti otvorena pitanja.
„Krajem augusta očekivalo se da će Island glasati za ponovno otvaranje pristupnih pregovora. Nordijska zemlja kandidatkinja s dobrim ugledom promijenila bi okvir: put Crne Gore, potpisivanje i ratifikacija ugovora mogli su biti povezani s islandskim, umjesto da Crna Gora sama stoji pred vratima“, napisao je Ćerimagić na Facebooku.
Takvo povezivanje, smatra, utjecalo bi i na rokove. EU bi bila pod manjim pritiskom da ubrza pristupanje jedne zemlje zapadnog Balkana, dok prijateljski naklonjene članice zagovaraju brzo sastavljanje i potpisivanje pristupnog ugovora s Crnom Gorom.
Druga pretpostavka odnosila se na razgovore Podgorice i Zagreba. Očekivalo se, navodi Ćerimagić, da će završiti onako kako su dvije strane najavljivale duže od godinu: rješavanjem otvorenih pitanja.
„Riječ je o pitanjima koja samo na prvi pogled djeluju jednostavno. Nisu, ali su uz dobru volju trebala biti rješiva“, ocijenio je.
Ono što se u međuvremenu dogodilo, prema njegovoj ocjeni, predstavlja upozorenje na dva nivoa.
„Vezati sve za referendum u jednoj zemlji, čak i tako maloj kao što je Island, previše je rizično: razlikom od 12.701 glasa Islanđani su odlučili da ne otvore ponovo pregovore. Niko ko sada razmatra ratifikaciju ugovora s Crnom Gorom ne može zanemariti to iskustvo“, naveo je Ćerimagić.
Hrvatska je, dodaje, drugi dio iste pouke: veto jedne države članice, ili uvjerljiva prijetnja njegovim korištenjem, može poremetiti cijeli pristupni put.
„Referendum u jednoj zemlji ili veto iz jednog glavnog grada mogu zaustaviti sve. Taj rizik mora biti ugrađen u planiranje od samog početka, a ne otkriven naknadno“, poručio je Ćerimagić.
